Jučer je na splitskom FESB-u otvorena 2. međunarodna konferencija "Izazovi u radu s darovitom djecom i mladima", ove godine s posebnim naglaskom na stručnu podršku radu s darovitima i potencijalno darovitima. Organizator konferencije su Splitsko-dalmatinska županija i Centar izvrsnosti SDŽ u suradnji s Agencijom za odgoj i obrazovanje, Veleposlanstvom Države Izrael u RH i Nacionalnim centrom za vanjsko vrednovanje obrazovanja.
Kao predavači na konferenciji sudjeluju stručnjaci iz realnog sektora, odgojno-obrazovni djelatnici, donositelji odluka i inozemni stručnjaci. Konferencija je namijenjena učiteljima i nastavnicima (predmetna nastava- matematika, biologija, kemija, fizika, informatika, tehnička kultura i ostali nastavnici STEM područja), stručnim suradnicima (psiholozi) i ravnateljima OŠ i SŠ (ukupno 480 sudionika).
Županijski pročelnik za prosvjetu, Tomislav Đonlić najavio je konferenciju kao priliku da se u razmjeni iskustava zajednički učvrsti uvjerenje da je suradnja na ovom području prevažna za razvoj Hrvatske. - Pružamo ruku svima koji su prepoznali i onima koji će tek prepoznati važnost ovog projekta. Djeca koja pokazuju darovitost na nekom području su budućnost u punom smislu riječi.
Ravnateljica Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja Ivana Katavić kao izazov vidi izradu dokumenata na nacionalnoj razini koji će određivati darovitost učenika.
- Hvala Županiji što nas je pozvala, jer ovaj projekt pokrenut u Splitu treba dignuti na nacionalnu razinu, a mi kao Nacionalni centar želimo biti trajna podrška Centru izvrsnosti i kompletnom obrazovnom sustavu koji prepoznaje darovitost učenika.
Veleposlanik pri Veleposlanstvu Države Izrael u Republici Hrvatskoj Ilan Mor kazao je da je sretan što može biti u Splitu na ovakvom događaju.
- Ovo je manifestacija dobre suradnje Izraela i Hrvatske, osobito na polju kojem je cilj detektirati nadarenu i kvalificiranu djecu i mlade, promovirati ih i pobrinuti se da će doprinijeti društvu u našim državama. Delegacija iz Splita bila je u Izraelu, a mi smo treći put u Splitu. Pojasnit ću vam zašto je ovo važno. Ovo je važno jer ulažemo i najvažniji prirodni resurs koji imamo, a to je ljudski kapital; mladi ljudi naših država. Izrael je vrlo siromašna zemlja kada govorimo o prirodnim resursima. Nemamo dovoljno vode, nemamo dovoljno nafte, pola zemlje je pustinja. Ono što imamo jesu ljudi. Od 1948. odlučili smo strateški ulagati u ljude i zato danas ulažemo 8,1% našeg GDP-a u obrazovanje, a 4-5 posto u istraživanja i razvoj. Investiramo u budućnost, a ova konferencija je nastavak, novi korak da zbližimo hrvatske i izraelske eksperte. Ne govorim samo o politici, nego o budućnosti. Drago mi je da govorimo o suradnji dviju država koje su slične u mnogim aspektima; primjerice obje su male, okružuju ih vrlo zanimljivi susjedi u vrlo zanimljivoj regiji. Ipak i dalje imamo snage, energije i posvećenosti investirati u ljudski kapital, što je strateška odluka. Moramo podupirati one koji su kvalificirani u našim društvima da bi svoja društva učinili boljima. Ako njih podupremo, investiramo u svoju budućnost i budućnost svoje zemlje. Želim svima uspjeh na ovoj konferenciji, jer ako ste vi uspješni i mi smo uspješni.
Momir Karin, pomoćnik ministrice znanosti i obrazovanja, kazao je da je cijeli događaj posvećen nadarenoj djeci koja su budućnost zemlje.
- Ove godine krećemo s kurikularnom reformom i moramo sustavno pratiti nadarenu djecu već od predškolske dobi. Drago mi je da sam bio prisutan kada se Centar izvrsnosti osnivao u Splitu. Dalmacija je uvijek imala nadarene ljude, naši su ljudi doprinijeli hrvatskoj i europskoj kulturi. Drago mi je da smo za partnera izabrali Izrael jer je to država od koje imamo što naučiti.
Splitsko-dalmatinski župan Blaženko Boban zahvalio se izraelskom veleposlaniku na nadahnutom govoru.
- Ako nemamo ljudski potencijal u vidu mladih ljudi, nemamo ništa. Kažu da u Hrvatskoj ima 7 do 10 posto nadarene djece. Nije vam lako, dragi učitelji i nastavnici, u velikim razredima raditi s nadarenom djecu. S vremenom i takvoj djeci postaje nezanimljivo i utope se u sivilo svih ostalih u njihovom okruženju. Kako bi tih 7 do 10 posto izvukli iz tog segmenta, razvili smo Centre izvrsnosti. Želim da takva djeca tu kažu da se u Centru lijepo osjećaju. Do sada smo na području županije prepoznali oko 370 djece. Drago mi je da nam se pridružuju djeca iz susjednih županija. Cilj nam je da druge županije sutra same osnuju Centre izvrsnosti. Nama je Varaždinska županija bila koordinator, a sada ćemo mi pružiti ruku onima koji traže pomoć.
Moram istaknuti primjer Izraela koji je imao brojne nedostatke, poput nedostatka vode. Ti nedostaci su vas učinili možda prvim u svijetu. Mi imamo vode na svakom koraku i možda nas je to uljuljalo i odvelo u pogrešnom smjeru. Izrael ima najviše Nobelovaca u svijetu. Nadam se da će znanost sutra biti predanost, da nas trgne iz sna da krenemo drugim smjerom. Hvala vama nastavnici i ravnatelji školi, jer bez vas uzalud sav trud i muka jer vi ste taj motor koji će prenijeti ono najbolje na mlade. Cilj je da ovi nadareni mladi ljudi ostanu u Hrvatskoj i budu predvodnici gospodarstva, pa i politike.
Imate danas po razredima djece koji su izvrsni i nadareni po jednom segmentu. Onda za upisati u srednju ili na fakultet ne može jer su mu drugi predmeti lošiji. Možda je u onome što voli najbolji u gradu, županiji, državi, regiji... To zakonski moramo mijenjati - rekao je župan zaradivši veliki pljesak prisutnih. Potom je konferenciju proglasio otvorenom.
Sjajno Bakićevo uvodno predavanje
Čast da održi prvo predavanje imao je investitor i poduzetnik Nenad Bakić. Njegovo predavanje nosilo je naziv "Kulturom uspjeha do darovite djece". Na početku je iznio nekoliko poražavajućih činjenica vezanih uz istraživanja koja su se obavila unutar EU. Prema tim podacima od svih nacija u EU, upravo u Hrvatskoj najviše ljudi smatra su im za napredovanje u životu potrebne političke veze i sreća. Kod skandinavskih zemalja taj je postotak najmanji. S druge strane upravo su Hrvati na dnu ljestvice kod pitanja koliko su za napredak u životu važni obrazovanje i težak rad.
Dok 55 posto učenika 4. razreda u Danskoj koristi računalo barem jednom mjesečno, Hrvatska je jedina zemlja EU u kojoj je taj postotak ispod 10 posto. Bakić je potom govorio o Croatian Makers robotičkoj ligi u koju je danas u Hrvatskoj uključeno oko 12 tisuća djece.
- U Hrvatskoj se često postavlja pitanje "Gdje ti je djed bio 1941.?". Pitanje bi trebalo glasiti "Gdje će moje dijete biti 2031.?". STEM predmeti razvijaju STEM kompetencije, a one su zaslužne za ključne opće kompetencije koje rezultiraju kulturom uspjeha. Za STEM revoluciju ključno je uvođenje programiranja i računalstva u niže razrede osnovne škole. Onda ćemo pitanje "Gdje će moje dijete biti 2031.?" preoblikovati u "Kakva će ovo zemlja biti 2031.?" - kazao je Bakić.
Sljedeće predavanje održao je Toni Milun, profesor sa zagrebačkog Visokog učilišta Algebra, a njegovo predavanje imalo je naziv "Matematika kao podloga za donošenje odluka".
Pričao je kako je spoznao kako su djeca darovita.
- Vratit ću se samo dva dana unazad. Kako se nastava na Visokom ucilistu Algebra zbog prisustva stranih studenata često odrzava na Engleskom jeziku, utorkom imamo satove Engleskog. Na konverzacijskoj grupi jedan kolega se pozalio da postaje bezvoljan od nezainteresiranosti studenata. Ostale kolege, uključujući i mene su također podijelile slično iskustvo kada ne vidimo da nase rijeci ne dopiru do studenata. Danas se studenti bolje pripreme za biti nastavnici nego prije. Shvatio sam da moj blagi pristup prema studentima nije bio dobar, a onda sam naučio biti strog u cilju bolje radne atmosfere što se pokazalo vrlo efikasnim - rekao je Milun pokazujući rezultate koje su mu studenti postizali kada je odlučio "trenirati strogoću".
Na zanimljiv se način osvrnuo na domaći obrazovni sustav.
- Možemo mi kukati o svom obrazovnom sustavu, ali on nije uopće toliko loš. Mislim da je problem s mladim ljudima s kojima radim taj da ih zanima isključivo ono što ih zanima - kazao je Milin ispričavši anegdotu o studentu koji mu se doimao jako zatvorenim. Međutim, nakon nekoliko pokušaja "dopiranja" do njega, upustili su se zajedno u projekt izrade aplikacije za povrat poreza. Znanje i entuzijazam koje je taj student pokazao su gu oduševili. Zaključio je da su danas studenti drugačiji, što ne mora značiti nešto loše ili nešto dobro. Ne priznaju autoritet profesora i s takvim stanjem se treba naučiti nositi te prepoznati područje interesa svakog od studenata.
- Znamo koliko nam je ljepše raditi kada su studenti entuzijastični - zaključio je Milun.
Bračni par Estera i Josip Vranjković iz OŠ don Mihovila Pavlinovića u Podgori održali su zanimljivo predavanje "Moj pogled na poučavanje", a potom je uslijedio panel s pitanjima "Može li angažman pojedinca mijenjati sustav?" i "Gdje će naša djeca biti 2031 godine?".
Sudionici panela su bili Toni Milun, Estera i Josip Vranjković i Jadranka Jurić, a moderator Ilija Krišto.
Za vrijeme panela došla je do izražaja razlika o tome koliko pojedinac može učiniti u radu s darovitom djecom. Dok je Jadranka Jurić iz Udruge roditelja darovite djece "Darovita djeca" Split naglasila da pojedinac može napraviti puno, ne obazirući se na sustav, preostali sudionici panela koji dolaze iz svijeta prosvjete kazali nisu se u potpunosti složili.
Jurić je naglasila da bi biti učitelj ili nastavnik trebala biti privilegija u životu. Josip Vranković je rekao da učitelj ne živi od hvale. - Hvala diže ego i sve ostalo, ali ne plaća režije - rekao je.
- U ovom sustavu smo svi potplaćeni - zaključila je Jurić i dodala:
- Nije teško pomoći takvoj djeci. Imamo različita iskustva s djecom, primjerice, moja učiteljica takvom djetetu daje posebne zadatke. On dobije 5 različitih zadataka. Govorim o djeci nižih razreda. Važno je da ih se prepozna rano. Od 10 darovitih samo troje završi fakultet.
Milun je rekao da je teško prepoznati darovite mlade ljude.
- Na primjeru studenta o kojem sam pričao vidjelo se da je jako miran i nije pokazivao entuzijazam. No pokazao se sjajnim. Kada imate 25 učenika teško je raditi. Sustav nije savršen, trom je, ali nije sve loše. Moramo se mijenjati i prilagođavati.
Na kraju je dodao:
- Moramo se mijenjati i prilagođavati. Do promjena će doci samo ako se stvori kritična masa. Ako pojedinci rade uz podršku sustava, onda je nebo granica.
