Otpad nije smeće; nekome potrošna roba, drugome sirovina; recikliranje; sortiranje... Ovo su samo neke od poruka s kojima smo suočeni posljednjih godina, dapače desetljeća, u pokušaju da se kao ljudski rod osvijestimo globalnog problema – da zagađujemo svoj okoliš, onaj neposredni kao i najudaljenije krajeve ove plave jedine nam 'balote'. Otoci plastike guše svjetska mora, a po dalmatinskim škrapama svaki dan niče sve više ilegalnih deponija raznog otpada, od građevinskog do komunalnog. Po gradovima se uvode zeleni otoci, pokušavamo razvrstavati otpad ne bi li nekako smanjili utjecaj na okoliš, uvodi se zabrana prodaje plastičnog pribora, vrećice su sve skuplje pa sve više ljudi koristi torbe,...
Međutim, usred podizanja kolektivne svijesti o zbrinjavanju raznolikog otpada (makar su postoci uspješno odvojenog i prikupljenog smeća još uvijek na niskim granama) nađe se i drugačijih primjera. Danas nećemo govoriti o djelatnicima restorana koji pod okriljem noći prazne posude s uljem u kontejnere s otpadom, vulkanizere koji odbacuju pneumatike u okoliš ili trgovine koje nemaju spremnike za stare baterije iako ih prodaju, ne, danas su 'na tapetu' – ljekarne. Jer lijekovi spadaju u posebnu vrstu otpada koja se također treba zbrinuti, a za to su zadužene upravo ljekarne. Gdje bi građani trebali moći predati sve lijekove iz 'kućnih zaliha' koji više nisu za korištenje. No, posljednjih tjedana dobili smo informaciju o sve većem broju ljekarni koje to jednostavno odbijaju učiniti. Ne žele preuzeti stare lijekove, uz obrazloženje kako je ta uredba 'prestala važiti zbog korone', ako uopće pruže ikakvo obrazloženje građanima. To jednostavno nije istina, raspitali smo se kod mjerodavnih te dobili službenu, provjerenu informaciju.
- Sukladno propisima iz nadležnosti gospodarenja otpadom (Pravilnik o gospodarenju medicinskim otpadom i Pravilnik o gospodarenju otpadom), farmaceutski otpad, neovisno o njegovu podrijetlu, dužne su od građana preuzimati sve ljekarne, osim bolničkih ljekarni.
Farmaceutski otpad su svi lijekovi i tvari, uključujući i njihovu primarnu ambalažu, koji su postali neupotrebljivi zbog isteka roka valjanosti, prolijevanja, rasipanja, pripremljeni pa neupotrebljeni, ili ako se ne mogu koristiti zbog drugih razloga. Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja nije donijelo drugačiju uputu za vrijeme trajanja pandemije COVID-19, niti su se izmijenile navedene odredbe u propisima iz nadležnosti gospodarenja otpadom. - stoji u odgovoru Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja vezano za ovakve slučajeve.
Farmaceutski otpad, dodaju iz Službe za odnose s javnošću i protokol, dužna su od građana zaprimati i reciklažna dvorišta. Što se tiče ljekarni koje ne žele zaprimiti stare lijekove, 'sve nepravilnosti u vezi preuzimanja farmaceutskog otpada, odnosno otpadnih lijekova, građani mogu prijaviti Državnom inspektoratu Republike Hrvatske', savjetuju iz resornog ministarstva.