Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko-neretvanske županije po prvi puta domaćin je Skupa ravnatelja javnih ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode koji se održao u Metkoviću od 3. do 5. listopada 2018. godine.
Uz ravnatelje, skupu su prisustvovali i gosti iz Ministarstva zaštite okoliša i energetike, Grada Metkovića te Hrvatske agencije za okoliš i prirodu.
Cilj Skupa je razmjena iskustava u upravljanju zaštićenim područjima i područja ekološke mreže, kao i izazovima s kojima se ravnatelji susreću u svakodnevnom poslovanju.
Ispred Javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko-neretvanske županije sve prisutne pozdravila je v.d. ravnateljica Marijana Miljas Đuračić te upoznala s prirodnim vrijednostima Dubrovačko-neretvanske županije istaknuvši:
„Dubrovačko-neretvanska županija predstavlja područje iznimne prirodne vrijednosti, prepoznato na nacionalnoj, međunarodnoj i svjetskoj razini. Dubrovačko-neretvanska županija je druga županija po broju zaštićenih područja. Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko-neretvanske županije upravlja s 32 zaštićena područja, jednim zaštićenim mineralom po čemu smo jedinstveni te s 90 područja ekološke mreže Natura 2000. U Dubrovačko-neretvanskoj županiji nalazi se i jedno Ramsar područje Donji tok Neretve, značajno za očuvanje vlažnih staništa. U tijeku su izrade stručnih podloga za proglašenja novih zaštićenih područja te proširenja obuhvata zaštite dva zaštićena područja. U području doline Neretve predviđeno je da se područje jezera Kuti proglasi zaštićenim u kategoriji posebnog ornitološkog rezervata, za posebni ihtiološko-ornitološki rezervat Jugoistočni dio delte Neretve planirano je proširenje na područje lagune Parila, dok je za značajni krajobraz Modro oko i jezero Desne planirano proširenje zaštite i prekategorizacija u posebni ornitološki rezervat”, rekla je ravnateljica.
”U tijeku je i izrada stručne podloge za proglašenje zaštićenim lokvi u Gornjim Majkovima u kategoriji posebnog herpetološkog rezervata, koji će biti prvi posebni herpetološki rezervat u Republici Hrvatskoj. Turizam, požari raslinja (šumski požari, požari trščaka) i poljoprivreda predstavljaju najveće pritiske na zaštićene dijelove prirode i područja ekološke mreže Dubrovačko-neretvanske županije te pripadajuću bioraznolikost, georaznolikost i krajobraznu raznolikost”, istaknula je Miljas Đuračić.
Skup je svečano otvorio Igor Kreitmeyer, pomoćnik ministra za zaštitu prirode pri Ministarstvu zaštite okoliša i energetike naglasivši:
„Poljoprivreda i turizam možda su čak dva najveća pritiska za samu prirodu i okoliš. Mi imamo posjete od 17 milijuna turista koji dođu u relativno kratkom vremenu na uzak pojas uz more. To je jedan veliki pritisak na prirodu i okoliš. To su oni izazovi na koje mi moramo odgovoriti, kako pretvoriti turizam u održivi turizam koji se može raširiti na dužu sezonu i koji je baziran na prepoznatljivosti naše zemlje, u prvom redu na njene ljepote koja izvire iz prirode, mora, nacionalnih parkova i zaštićenih područja, ljepote šumi. To je ono što moramo valorizirati kada gledamo prihode od turizma. Trebamo i vratiti nešto prirodi koja nam toliko omogućava“.
Prvog dana Skupa održan je Okrugli stol s predstavnicima Ministarstva zaštite okoliša i energetike te Hrvatske agencije za okoliš i prirodu na kojem se raspravljalo o budućnosti sektora zaštite prirode u Republici Hrvatskoj, financiranju upravljanja područjima ekološke mreže 2000 kojima upravljaju županijske javne ustanove, pravilniku o postupku davanja koncesijskog odobrenja u zaštićenom području, projektu Razvoj okvira za upravljanje ekološkom mrežom Natura 2000 te Nacrtu osnovnog unutarnjeg ustrojstva županijskih javnih ustanova za upravljanje zaštićeni dijelovima prirode s osnovnim opisom poslova pojedinih službi i prijedlogom sistematizacije radnih mjesta.
Tijekom posjeta dijela zaštićenih područja i područja ekološke mreže Dubrovačko-neretvanske županije (posebni rezervat u moru Malostonski zaljev, solana Ston, posebni rezervat ornitološko-ihtiološki Jugoistočni dio delte rijeke Neretve, Ušće rijeke Neretve, jezero Kuti, Jama u Predolcu, spomenik parkovne arhitekture – Platane (Platanus orientalis L.) u Trstenom, značajni krajobraz Rijeka dubrovačka, spomenik parkovne arhitekture – Platana (Platanus orientalis L.) na Brsaljama), sudionici skupa imali su prilike upoznati se s prirodnim vrijednostima navedenih područja, kao i izazovima u upravljanju, zaštiti i očuvanju istih.
Sudionici Skupa posjetili su zidine i kulu Kaštio u Stonu, Prirodoslovni muzej u Metkoviću, gradske zidine i brdo Srđ.
Ovaj Skup je bio prigoda da ravnatelji županijskih javnih ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode vide naše izazove u upravljanju, zaštiti i očuvanju zaštićenih dijelova prirode i područja ekološke mreže Natura 2000, te dobru suradnju s dionicima u prostoru.