U okviru konferencije "Napredak u biomedicinskim istraživanjima" koja je počela s radom 17. lipnja 2019. godine, prof. dr. Michel Desjardins, profesor na Odjelu za patologiju i biologiju stanica Sveučilišta u Montrealu, ekskluzivno je predstavio rezultate svojeg najnovijeg istraživanja prema kojem Parkinsonovu bolest uzrokuje crijevna infekcija. Osim toga, na konferenciji se raspravlja o molekularnoj i staničnoj biologiji bolesti, osobito u neuroznanosti, imunologiji, metabolizmu i raku.
Sudionici ovogodišnje konferencije posebno su usredotočeni na koncepte i izazove unutar svakog od navedenih znanstvenih područja kroz predavanja o najnovijim tehnologijama u genomici, proteomici i metabolomici, signaliziranju raka, razvoju terapije, DNA oporavku i imunoterapiji.
Konferenciju su suorganizirali Mediteranski institut za istraživanje života i Sveučilište u Torontu, odnosno prof. Miroslav Radman (MedILS), prof. Mladen Merćep (MedILS) i prof. Igor Štagljar (University of Toronto).
U Splitu se tako iz prve ruke moglo čuti što se sve u svijetu biomedicine dogodilo od posljednje konferencije održane u gradu pod Marjanom prije dvije godine.
Prof. Igor Štagljar sa Sveučilišta u Torontu najavio je da bi se neka od istraživanja predstavljenih ovih dana u Splitu mogla početi primjenjivati za svega nekoliko godina.
Nova vrsta imunoterapije
- Svake godine smo bliži otkrivanju uzroka mnogih vrsta raka. Kao što je rekao prof. Radman, ako želite liječiti neku bolest, morate je poznavati na molekularnoj razini, morate znati, kako bi rekli Amerikanci, "who is the good guy, who is the bad guy". Morate razlučiti sve molekule u nekoj bolesti pa morate lijekom uništiti lošu molekulu, a ako je neka dobra onda je moramo stabilizirati. Na konferenciji smo čuli nekoliko primjera gdje su nova dostignuća u istraživanjima dovela do toga da će se sljedećih tri do pet godina vjerojatno neka od tih istraživanja već početi primjenjivati na pacijentima. Što me najviše fascinira je otkriće francuske grupe tvrtke iz Marseillesa. Radi se o novoj vrsti imunoterapije koja se bazira na blokiranju receptora na tzv. NK stanicama (natural kill cells). Sve dosadašnje imunoterapije su radile tako da blokiraju receptore na T stanicama, međutim, ova nova vrsta imunoterapije radi novu vrstu antitijela. Već u drugoj fazi kliničkog istraživanja na oko 80 pacijenata ova je metoda pokazala jako dobre rezultate u Francuskoj, Njemačkoj i Italiji, odnosno 30 posto bolji odgovor (response) pacijenata nego prije. Ti su rezultati predstavljeni prije mjesec dana na Svjetskoj onkološkoj konferenciji u Chicagu i sada ovdje po drugi put, u Splitu.
Potencijalno povijesni iskorak u liječenju tumora gušterače
Važno je i otkriće mog kolege sa Sveučilišta u Torontu koji je s timom pronašao novo antitijelo protiv receptora na površini stanica gušterače koji se zove frizzled pet. Pokazalo se da antitijelo blokira receptor na površini stanica i u biti uništava rak gušterače. Sintetizira se u velikim količinama u otprilike 27 posto svih pacijenata koji boluju od karcinoma gušterače, i to bi mogao biti novi način liječenja za skoro 30 posto pacijenata koji imaju tu devastirajuću bolest. Znamo da je petgodišnje preživljenje tih pacijenata svega tri posto. Steve Jobs je uložio mnogo novaca u svoje liječenje, ali umro je nakon godinu i pol. Mislim da će ovo kroz tri do pet godina ući u klinike.
Radi se o tome da smo prvo trebali doći do tog stupnja da znamo da je frizzled pet uključen u nastanak karcinoma gušterače. To do prije par mjeseci nije bilo poznato, no sva istraživanja koja su se obavljala u laboratoriju u Torontu ukazivala su na to da frizzled pet igra jako važnu ulogu i kada ga blokiraju tim novim antitijelom da rak gušterače nestaje. To se prikazalo u eminentnim znanstvenim časopisima - kazao je Štagljar.
Upitan je koji su općenito najveći izazovi trenutno pred znanosti po pitanju bolesti.
- Kao i uvijek, najveći izazov je kako pobijediti bolest. Koliko će nam trebati za takvo nešto, ovisi o vrsti bolesti. Kod nekih vrsta karcinoma smo već jako blizu izlječenju. Ako, primjerice, gledate izlječenje od karcinoma prostate, zatim najlakših oblika karcinoma dojke, oni se danas liječe u 90 i nešto posto slučajeva. Kada to usporedite sa stanjem prije 25 ili 30 godina, onda je svega 6-7 posto pacijenata preživljavalo. Koraci su golemi, ali se ne događaju jednako brzo prilikom liječenja svih tumora. Kod nekih tumora smo dogurali daleko, kod nekih nismo. Karcinom gušterače je do sada bio nepobjediv, ali mislim da ćemo zbog ovog novog otkrića barem 30 posto bolesnika moći liječiti efikasno sljedećih 5 godina.
Povezanost Parkinsonove bolesti i crijevnih infekcija
Jako je bilo zanimljivo predavanje o otkriću prof. Michaela Desjardinsa iz Montreala. On je pokazao da je Parkinsonova bolest u biti autoimuna bolest i da se može potencirati crijevnim infekcijama. Ako se te crijevne infekcije događaju vrlo rano u životu, onda će doći do ranog nastupa te bolesti. To je bilo veliko otkriće koje će se za oko dva tjedna pojaviti u časopisu Nature. Na ovoj smo konferenciji mogli čuti o otkrićima koja će biti epohalna za znanost, ali koja dosad nisu bila objavljena. Naši participanti na konferenciji su iz prve ruke imali prilike čuti o najnovijim dostignućima na području biomedicine.
Komentirao je važnost rane dijagnostike.
- Rana dijagnostika je osobito važna u liječenju karcinoma. Primjerice, statistika kaže da je preživljenje kada otkrijete karcinom pluća u stadiju 1 oko 69 posto. U fazi 2 je oko 38 posto, u fazi 3 je samo 17 posto, u fazi 4 manja od 1 posto. Rana detekcija tumora je vrlo bitna. Problem je da kod svih tih tumora, poput karcinoma gušterače ili pluća, pacijenti dobivaju simptome vrlo kasno. Kada netko počne kašljati i kada kašlje krv, onda je to otišlo jako daleko. Prije toga, ljudi se malo zadišu, osjećaju da nisu baš "100 posto". Ali ljudi stare, pa se svaki dan osjećaju malo lošije i ne obraćaju pažnju. Preglede trebamo raditi vrlo često i trebamo imati jako dobre metode rane detekcije tumora. To je odlična stvar.
Prof. dr. Miroslav Radman (MedILS) kaže da je ovogodišnja konferencija bila najjača do sada.
- Igor i Mladen svake dvije godine organiziraju Međunarodnu konferenciju "Napredak u biomedicinskim istraživanjima". To znači da imamo neku vrstu svjetskog znanstvenog festivala koji otkriva što se dogodilo zadnje dvije godine, a to nam je jako važno za rad na Institutu jer u tjedan dana imamo mogućnost odraditi stotine sati čitanja i direktno popričati s ljudima. Moje je mišljenje da je najveći napredak ostvaren na razini tehnologija. Nisu se dogodili veliki proboji, osim što će organizatori spomenuti nekoliko noviteta, osobito na nivou imunoterapije tumora, ali je ogroman napredak u prikupljanju podataka jer su tehnologije vrlo moćne.
"Trenutno učimo više o tome kako zdrav ljudski organiziram funkcionira nego kako izliječiti bolest"
Čini mi se da će zbog tobože ciljanih medicinskih istraživanja za zdravlje, kolateralna dobit biti to da ćemo naučiti o fundamentalnoj i normalnoj fiziologiji i biologiji čovjeka puno više nego da se istraživanja rasprše. Dakle, trenutno učimo više o tome kako normalan, zdrav ljudski organiziram funkcionira nego kako izliječiti bolest. To je dugačak proces, tako da za mene, koji sam biolog, a ne liječnik, ovogodišnji sastanak je bio sjajan. Možda sam zaboravio prošli, pa mi se čini da je bolji od prošlog. Jako puno učimo o tome kako od relativno malog broja gena, a njih je oko 21 tisuću i nema ih puno više nego u crviću, odnosno kako od te relativno kompaktne genetske informacije dolazi do funkcioniranja kompleksnog organizma kao što je naš. Kako dolazi do razmišljanja, emocija i svega ostaloga, a to se događa uglavnom jer se produkti gena, a to su proteini, nalaze u raznim formama, jer svaki je protein različit. To znači da se proteini nalaze u raznim kemijskim dekoracijama koja mijenjaju svojstva tih proteina, njihove interakcije i funkcionalni "razgovor", tako da možemo ocijeniti da imamo jako puno funkcionalnih formi proteina, čak oko milijun! Ipak, imamo znatan napredak u razumijevanju uzroka bolesti. To se osobito odnosi na Parkinsonovu bolest, zatim na rak. Približavamo se prvotnom, glavnom uzroku na koji treba djelovati da ne bi bilo posljedica. Dosad smo djelovali na posljedice, ne na uzrok bolesti i zbog toga uspjeh nije bio spektakularan - kazao je dr. Radman.
Na kraju je rekao jednu zanimljivost nad kojom bi se osobito trebali zamisliti protivnici cijepljenja.
- Imamo sjajan primjer utjecaja na ljudsko zdravlje od strane medicine, a star je dva stoljeća. Naravno, radi se o cjepivu, odnosno cijepljenju. Tada nije bilo visoke tehnologije, nije postojao pojam imunitet, ipak se s relativno malo znanja, puno razuma i puno sreće došlo do uspjeha koji visoka tehnologija još ni blizu nije ponovila. Dakle, uzrok mora biti jednostavan, ali nije jednostavno do njega doći - zaključio je dr. Radman.
Veseli činjenica da su Split i MedILS organizirali vrhunski svjetski znanstveni događaj i da su se upravo u Splitu prvi put mogle čuti nove znanstvene spoznaje koje će se tek objaviti u eminentnim svjetskim znanstvenim časopisima.
