Nabava biostabilizatora u splitskom komunalnom poduzeću Čistoća Split d.o.o bila je povod za održavanje stručnog skupa Oporaba biootpada u Splitsko-dalmatinskoj županiji, 23. siječnja 2024. Skup je organizirala Hrvatska gospodarska komora – Županijska komora Split, na inicijativu Strukovne grupe za zaštitu okoliša u gospodarstvu te u suradnji sa splitskom tvrtkom Čistoća.
Konačno se, nakon gotovo dva desetljeća zagovaranja, počelo otvoreno razgovarati o važnosti odvojenog prikupljanja biootpada te njegova iskorištavanja i obrade u gradu Splitu, ali i svim ostalim gradovima i općinama u Splitsko-dalmatinskoj županiji, priopćili su iz Udruge Sunce.
Jer podsjećamo:
- Cijena zbrinjavanja otpada za građane višestruko će narasti kada se on ne bude odlagao na odlagalištu otpada Karepovac. Karepovac se praktički nalazi u centru grada što čini njegovo zbrinjavanje jeftinim, osobito kada zanemarimo štetu za okoliš i zdravlje stanovništva. Odvoz otpada značajno će povisiti troškove prijevoza, a da ne govorimo o troškovima obrade otpada.
- Kapaciteti kompostane u Lećevici iznose 9500 tona i nisu ni približno dostatni za sav biootpad koji se akumulira u Županiji.
- Županijski plan gospodarenja otpadom još iz 2008. godine predviđao je izgradnju 10 kompostana na području Županije.
- Kompostiranje je ekološki najpovoljniji način zbrinjavanja biootpada.
Obrada otpada biostabilizatorima
Na skupu smo mogli poslušati iskustva poduzeća Čistoća d.o.o, koje je tijekom 2023. godine biostabilizator (postrojenje za obradu biootpada) podvrgnulo ispitivanju u trajanju od četiri tjedna. Čistoća je koristila biostabilizator za obradu biotpada prikupljenog od ugostitelja kao i iz kontejnera za biootpad s javnih gradskih površina.
Osim toga, dobili smo i informaciju kako je provjerena kvaliteta dobivenog ostatnog materijala koji se može koristiti na poljoprivrednim i zelenim površinama. Biostabilizator, za razliku od otvorene kompostane, može zbrinuti i ostatke od kuhane hrane kao i one od njene pripreme.
Uloga javnih poduzeća u održivom gospodarenju otpadom
Ono što je problematično jest činjenica da komunalno poduzeće Čistoća Split d.o.o nema dozvolu za obrađivanja biootpada. Preuzimanje odgovornosti javnog poduzeća Čistoće Split d.o.o. za zbrinjavanje biootpada, te ostalih odvojeno prikupljenih frakcija otpada, nešto je što godinama zagovaramo. Jedino tako gradovi i općine na području Županije mogu smanjiti ogromne troškove zbrinjavanja otpada u nekom od centara.
Čistoća Split d.o.o javno je komunalno poduzeće i primjeri iz prakse pokazuju da takva poduzeća bilježe veće stope odvajanja od privatnih. Jedna od smjernica nastalih putem projekta JEDRO upravo je da lokalne samouprave trebaju težiti javnom vlasništvu komunalnih poduzeća.
Kapaciteti za obradu biootpada i infrastruktura za odvojeno prikupljanje otpada u Splitu
Iako su namjere Čistoće dobre, i unatoč promjeni u odnosu prema biootpadu, ostaje pitanje kapaciteta za obradu biootpada na području Splita. Naime, biostabilzator ne može riješiti potrebne kapacitete za obradu biootpada. Prema riječima direktora tvrtke Čistoća Split d.o.o, kapacitet je biostabilizatora koji je nabavila Čistoća osam tona dnevno, što je godišnje nešto manje od 3000 tona. Prema procjenama, u gradu se godišnje proizvede 20 000 tona biootpada. Grad nije u mogućnosti, nabavom spomenutog biostabilizatora, riješiti problematiku biootpada. Unatoč dugogodišnjem zagovaranju, Split još uvijek ne posjeduje postrojenje za sortiranje i kompostiranje kao ključnog segmenta kvalitetnog i održivog gospodarenja otpadom. Ovo je istaknuto i na skupu.
– Ključ svega su sortirnica i kompostana. Svaka kanta za prikupljanje samo jedne vrste otpada akumulira različite vrste otpada koje su u izravnom kontaktu. Bez adekvatne sortirnice nema daljnje oporabe. – rekao je Mladen Perišić, viši savjetnik za zaštitu okoliša i prirode, Splitsko-dalmatinska županija.
Dostupna financijska sredstva za kompostane i sortirnice
Dodatnu motivaciju za iniciranje rješavanja kompostane, ili više njih, na području Županije dala je i Maja Feketić, načelnica Sektora za EU fondove, Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Feketić je istakla mogućnost prijavljivanja Splitsko-dalmatinske županije na različite natječaje u sklopu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO) za, u ovom slučaju, izgradnju sortirnice i kompostane. Istakla je kako je kompostana potrebna Županiji neovisno o planiranoj izgradnji CGO Lećevica.
– Važno je uložiti trud u izgradnju infrastrukture i primarnu selekciju za postizanje ciljeva. Kako Hrvatska tako i svaka jedinica lokalne samouprave pojedinačno, uz podršku Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost kao i resornog Ministarstva, treba gledati u pravcu izgradnje vlastite infrastrukture i educiranja građana. – istaknula je Feketić.
Polupodzemni spremnici, čipiranje i poticanje individualne odgovornosti za vlastiti otpad
Iako smatramo kako su se mogla pronaći jeftinija i kvalitetnija rješenja za odvojeno prikupljanje pojedinih frakcija otpada (papira, plastike, metala, stakla), pa tako i miješanog komunalnog otpada, od podzemnih spremnika, veseli nas druga faza uređenja ovih spremnika. Naime, najavljeno je njihovo čipiranje tijekom 2024. i 2025. godine. Ovo će omogućiti praćenje količine stvorenog miješanog komunalnog otpada i zakonsku naplatu odvoza i zbrinjavanja.
Međutim, nekoliko puta čulo se na skupu kako je, osim edukacije, nužno uvesti sustav kazni kako bi onemogućili nepravilno odlaganje nemarnih građana. Svako onečišćenje odvojeno prikupljenih frakcija srozava njihovu vrijednost na tržištu. Tako je Hrvoje Akrap, viši savjetnik za upravljanje projektima iz Grada Splita, istakao kako je potrebno uspostaviti kompletan sustav unutar kojeg bi imali kontrolu nad količinom i sastavom odbačenog otpada. Zabilježili smo eksponencijalni rast stope razdvajanja plastike i papira na razini grada, a takav trend želimo postići i s organskim otpadom.
Naše je mišljenja da je rast, iako zabilježen, još uvijek nedovoljan i nužno je dalje raditi na osiguravanju infrastrukture za odvojeno prikupljanje, poticanju razvoja tržišta sekundarne sirovina, edukaciji građana te naročito razvoju sustava za kontrolu i kažnjavanje građana koji nepravilno i nemarno odlažu otpad.
Ugostitelji su zbunjeni, ali spremni surađivati
Odgovorno gospodarenje otpadom temelji se na prioritetima smanji stvaranje otpada, ponovno koristi i recikliraj. Otpad od hrane, kako od njene pripreme tako i od ostatka procesirane hrane, predstavlja izniman problem za okoliš kao i za ugostitelje jer povećava njihove troškove zbrinjavanja otpada.
Prema Zakonu o održivom gospodarenju otpadom te Pravilniku o gospodarenju otpadom, obavljanjem djelatnosti pripremanja i posluživanja hrane i pića, ugostitelj je dužan odvojeno prikupljati te predati ovlaštenoj osobi biootpad ili tretirati biootpad na mjestu nastanka. U slučaju vlastite oporabe biootpada, ugostitelji mogu kompostirati široku paletu prehrambenih proizvoda poput voća i povrća, mesnih proizvoda (piletina, svinjetina, riba), ribljih kostiju i mekanih kostiju, mekanih ljuski (npr. od jaja i rakova), tekuće hrane (juha, paprikaši), kruha, tjestenine, žitarica, riže, mliječnih i konditorskih proizvoda, kave i slično.
Održiva rješenja za ugostitelje
Postoji niz projekata Sunca koji je usmjeren na smanjenje stvaranja biootpada kod same pripreme hrane, smanjenje korištenja ambalaže pri njenom pakiranju i slično.
Tako je i okviru stručnog skupa na samom kraju predstavljen primjer dobre prakse Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. U 2021. godini Fond je proveo pilot-projekt kojim se educiralo osoblje dvaju hotela u cilju smanjenja ukupne količine biootpada. Zabilježeno je smanjenje od 20 % ukupne količine otpada.
Osim na smanjenju, ugostitelji mogu raditi na nabavljanju uređaja za obradu biootpada. Jedan takav koristimo i sami u uredima Sunca, a predstavljali smo ga i ugostiteljima te ostalim dionicima prošle godine.
Fond također raspisuje natječaje za sufinanciranje nabavke uređaja za obradu. Određeni hoteli dobili su priliku obrađivati biootpad u vlastitim postrojenjima. Ovako biootpad uopće ne ulazi u sustav zbrinjavanja te smanjuje troškove poslovanja.
Odvajanjem biootpada značajno koračamo prema održivijoj zajednici. Vaša mala svakodnevna odluka čini razliku pa tako svaka kompostirana kora naranče, ljuska jaja i/ili ostatak kave znači ulaganje u budućnost. Razmišljajte dugoročno, odvajajte biootpad i zajedno izgradimo zeleniju budućnost!
