Marjanska šuma sve se više suši. Stanje je na sjevernim padinama "splitskih pluća" već na prvi pogled alarmantno. Dok se prošle godine mogao uočiti pokoji osušeni bor, sada je udio mrtvih stabala već značajan. Neupućenom bi pogled na sjevernu stranu Marjana dao pogrešno nagovijestiti da se radi o listopadnoj šumi, a ne o 90-postotnoj borovini.
Prosječno se posljednjih mjeseci osuši po par stotina borova. Razumljivo, u pitanju su "zelena pluća" grada, stoga su Splićani izrazito osjetljivi na sve što se događa sa šumom na Marjanu. A prizori koji se zadnjih tjedana mogu vidjeti više su nego zabrinjavajući.
Broj stabala na Marjanu procjenjuje se na oko 64 tisuće. Alepski bor čini uvjerljivu većinu, a od toga najveći broj stabala ulazi u kategoriju "staro". Prosječna starost marjanskih borova je oko 90 godina.
Autor programa gospodarenja za park-šumu Marjan iz 2009. godine, dr. Ivan Martinić, objavio je da bi poželjan omjer vrsta u marjanskoj šumi bio: alepski bor 40 posto, brucijski bor 15 posto, crnika 20 posto, obični čempres 10 posto, ostala crnogorica pet posto, ostala bjelogorica 10 posto.
Koharević: Rezultati sveubohvatne analize do kraja godine!
Ravnatelj Javne ustanove, Robert Koharević, kaže da su u suradnji s Hrvatskim šumarskim institutom pri kraju sveobuhvatna istraživanja čiji bi se rezultati trebali objaviti ovog prosinca.
- Sušenje je počelo lani i tada smo počeli projekt sa Šumarskim institutom iz Jastrebarskog, a tu naši najveći stručnjaci u državi za to područje. Projekt smo nastavili i ove godine. Posljednje uzorke uzeli su prošli tjedan. Uskoro ću dobiti njihovu konačnu potvrdu o čemu se tu radi. Svakako je do sadašnjeg stupnja sušenja došlo zbog kombinacije nekoliko negativnih faktora. Uz starost šume, posljednjih nekoliko godina imali smo niz nepovoljnih meteoroloških razdoblja - od ekstremnih vrućina i hladnoća, pa do suše. Uz sve, ne možemo isključiti mogućnost da se razmnožio i neki nametnik - govori nam Koharević.
Koharević ističe da je projekt kojeg radi sa Šumarskim institutom pri kraju i da će rezultati istraživanja i ispitivanja biti objavljeni do kraja godine.
- Obavit ćemo i fenološku analizu i analizu kišnice, tako da kompletiramo multidisciplinarni projekt koji će nešto pokazati. Naravno, prvo želimo utvrditi uzrok sušenja, a to ćemo do kraja znati, onda ćemo prvo poduzeti mjere da se trenutno djeluje na zaštiti stabala. Postoje razne metode koje ćemo primjenjivati. Ova situacija ne događa se zbog lošeg gospodarenja ili upravljanja šumom, jednostavno je došao period kada su se poklopile brojne negativne okolnosti po šumu - tvrdi Koharević i kaže da postoji vegetacija koja je već "dohvatila zraka".
- Primjerice, situacija se povoljno održava na česminu, kostelu i neke druge vrste. Dolazi do transformacije šume i ona će se ubrzati. Ne treba dizati paniku da će se nešto s Marjanom desiti. Sušenja su se događala i na drugim mjestima - zaključuje Koharević nadodajući da će uvid u situaciju biti jasniji kada završe laboratorijska ispitivanja.
Marinić: Šuma na Marjanu bez šumara!
Srđan Marinić iz Društva Marja kaže da njegovo društvo službeno nema nikakvu informaciju od nadležnih institucija.
- Ono što znamo je da smo u okviru EU projekta koji je počeo prije 2 godine i koji sada završava, tu smo napravili analizu stanja šume. Tu smo pozvali sudskog vještaka, Milana Arvaya, za šumarstvo koji je obišao sve odjele i odsjeke na Marjanu. To je bilo prošle godine nekoliko mjeseci prije nego se vidjelo da se Marjan počeo sušiti. Nakon toga smo ga obavijestili da se Marjan počeo sušiti na što je odgovorio da ga to uopće ne iznenađuje. On je u radu utvrdio da se šuma nije održavala i to je na 200 stranica obrazložio fotografijama i dokumentima.
Sedamdesetih godina napravljen je prvi desetgodišnji plan gospodarenja, a radi se o obavljanju šumarskih poslova. Nakon njega je napravljen drugi. U njemu piše da nije napravljeno ono što je bilo predviđeno u prvom. U trećem, koji je napravljen 2008. i koji još uvijek vrijedi, piše da ono što je predviđeno s prva dva programa nije napravljeno i piše da treba ubrzati provođenje mjera.
2013. godina dva naša člana ulaze u Upravno vijeće i shvaćamo da u šumi, tj Javnoj ustanovi nema šumara! Od tada 52 zaposlenih nitko nije bio šumar. Što se drugo onda može zaključiti nego da tu nitko ne zna što se na Marjanu događa i što oni uopće rade.
Je li ova situacija posljedica dugogodišnje nebrige, tj. gospodarenja šumom bez šumara, ja to ne mogu kategorički reći s "da" ili "ne". Iako je program gospodarenja jasno ukazao na potrebu hitnih mjera, njih nitko nije proveo. Rezultat svega je ovo što sada imamo - pojašnjava Marinić.
Marinić ističe da starost nije jedini problem marjanske šume.
- Gotovo da nema stabla koje nema neku bolest, gljivicu. Stablo može izvana izgledati zdrav, ali je problem unutra. Kada se dvije godine dogodi ekstremna suša, ne samo preko ljeta, nego i preko zime, onda su posljedice loše. Borovi najviše vlage akumuliraju u prosincu, a zadnja dva prosinca u Splitu je palo 0 litara kiše! Zatim je početkom ove godine u par dana zaredom bilo oko -7°C, što je ekstremno za naše podneblje - zaključuje Marinić.
Sudski vještak Arvay je izradio elaborat procjene stanja šume za potrebe projekta kojeg provodi Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce u partnerstvu s Društvom Marjan, Udrugom BIOM i Ekonomskim fakultetom u Splitu. Arvay je još lani za Index komentirao ono što se događa na Marjanu. Eleborat možete pročitati ovdje.
Arvay: Hitno provesti biološku obnovu šume
"Arvay se nije začudio posljednjim zbivanjima sa šumom na Marjanu.
- Ništa čudno. Imamo mnoštvo recentnih fotografija s desecima gljiva na jednom stablu. To je znak da su stabla u slaboj fiziološkoj kondiciji i u fazi kada ih napadaju sekundarni štetnici. Šumar to prepoznaje kao početak kraja jedinke stabla. Treba otpočeti obnovu šume. Pustimo na stranu, stres ili palete - primarnog štetnika. Šumu i stabla treba osmatrati, šumom gospodariti, ovo se ne bi dogodilo da se šuma obnavljala. Moguća životna starost alepskog bora je 150 godina, očito da sada 90-godišnja stabla počinju umirati. I to će vrlo brzo biti katastrofalno sušenje. Kod crnogoričnih stabala to se dešava u kratkom periodu. Bojim se da sada nema pomoći s bilo kakvom pravilnom dijagnozom za stabla Park šume Marjan. Sušenje je očito započelo, liječenje je trebalo početi prije. To liječenje se zove biološka obnova šuma - kazao je Arvay.
Drži kako je problem što Park šuma Marjan nema podmladak. Cijeni da će nastavak vrste biti vrlo bolan i predlaže da se odmah krene u akciju. Obnova u prugama, krugovima, postupno, svake godine pet do 10 posto površine".
