Smjestila se na maloj uzvisini, točno tamo gdje treba biti da oku bude ugodan pogled na krško polje, na prirodno najvrjedniji dio Imotske krajine. Ekonomska škola Imotski.
Velika prostrana zgrada, lijepo opremljena, puna svijetla i okružena zelenilom. Totalna suprotnost velikih gradskih škola. Čak i dvorište Ekonomske škole različito je od drugih školskih dvorišta. Učenici lijepo pozdravljaju, srčani su, nema dreke. Sve nekako kao u 'u valceru'.
Škola je to koja broji 303 učenika, a u kojoj već devetu godinu u ravnateljskoj fotelji sjedi Željko Đuzel.
„Škola broji 303 učenika, ima četiri programa, ukupno 16 razrednih odjeljenja. Škola je dobro opremljena i funkcionalna u svakom pogledu. Prihvatljivo mjesto za učenike odnosno za učenje“, u startu nam objašnjava ravnatelj Đuzel.
Zanima nas po čemu je posebna jer čuli smo da je nebrojeno dobrih projekata proizišlo upravo iz ove škole, od njenih učenika i profesora.
„U domenu ovog djela koji vas interesira, u domeni projekata i europskih programa, tu smo mi dosta dobro involvirani. Imamo mlade kadrove, sposobne, obučene ljude koji imaju i svu prateću opremu. Oni svi imaju moju maksimalnu podršku, ja stojim na raspolaganju, kako u materijalnom tako i u moralnom smislu“, naglašava.
Škola funkcionira u dvije smjene, a posljednjih godina bilježi pozitivan trend – porast broja upisanih učenika, ali i porast broja zainteresiranih učenika za pohađanje ove škole.
„U zadnje dvije godine imamo porast broja učenika. Uveli smo novo zanimanje Hotelijerstvo i to nam je donijelo određeni broj učenika. Imamo mogućnost za primiti 24 učenika, a oko 70 učenika je bilo zainteresirano za upisati taj smjer. Na najboljem smo putu da dobijemo još jedan razredni odjel. Škola ima kapaciteta, imamo novu kuhinju, imamo praktikum, recepciju,…tako da oni na određenom mjestu mogu imati i imaju praksu jer se prostori škole prilagođavaju njihovog smjera“.
Zasigurno je porastu broja učenika kao i zainteresiranosti za novo zanimanje doprinijelo i cvjetanje turizma u Imotskome i njegovoj okolici koji su neosporno postali vodećom destinacijom u Dalmatinskoj zagori. Snažni turistički rast koji se bilježi na području grada Imotskoga i Imotske krajine posljednjih desetak godina za posljedicu ima veliko zanimanje za provedbu ovog programa turističke struke stoga i ne čudi što bi se uskoro mogao otvoriti i još jedan razredni odjel. Uzmimo u obzir da usporedno s razvojem boravišnog turizma raste i broj izletničkih tura, a samim time i turistički rast u više segmenata te je ovo novo zanimanje turističko-hotelijerski komercijalist koje je Ekonomska škola uvela u suradnji sa Županijom splitsko-dalmatinskom i Ministarstvom znanosti i obrazovanja, ciljano uvedeno kako bi ovakav kadar dodatno unaprijedio upravu tu turističku sliku Imotske krajine.
„Onaj tko normalno gleda i traži društvo kao šira zajednica, od prosvjete, od nas škola, zasigurno treba imati sluha i vidjeti što bi trebalo da se pomogne da imamo određeni broj zanimanja i da se pomogne da sutra nađu posao, a ne negdje vani da traže posao. Imotski je procvjetao u kućama za odmor i upravo ovakvi kadrovi dolaze do izražaja, kadrovi koje upravo mi školujemo“, kazuje nam ravnatelj Đuzel.
Projekti, projekti, projekti
„U svijetu koji se globalizira i multikulturalizira, pedagogija i odgoj imaju vrlo značajnu ulogu jer buduće generacije pripremaju na suživot u novoj eri. Sadržaji pismenosti sve se više proširuju i na raznovrsna područja struke i znanosti pa se govori o akademskoj pismenosti, zdravstvenoj pismenosti, pismenosti bez granica – poznavanje jezika, pravnoj i ekonomskoj pismenosti i slično. Različite vrste pismenosti preduvjet su djelotvornosti na radnome mjestu, ali i sudjelovanja u životu zajednice“, uvodi nas u malo dublje misli profesor Slaven Tolić, profesor ekonomske i pravno-upravne skupine predmeta.
Profesor Tolić upoznaje nas s brojnim projektima koje Ekonomska škola Imotski provodi, a između ostalog ističe Erasmus + projekt u Portugalu gdje je na razmjenu otišlo 20 učenika ove škole. Potom su tu projekti obilježavanja važnih datuma, obilježavanja važnih dana ili tjedana, natjecanja, smotre, predstave, izrada kalendara, izrada animiranog filma,…
„U Ekonomskoj školi Imotski provodimo brojne projekte kako u okviru redovne nastave tako i u sklopu izvannastavnih aktivnosti, sve u cilju pripremanja naših učenika za što bolju poziciju na tržište rada. Projektima pristupamo multidisciplinarno pa su u njih uključeni učenici različitih usmjerenja i nastavnici raznih predmeta, strukovnih i općih.
Kroz projekte razvijamo različite vidove pismenosti pa su tako primjerice samo tijekom jedne školske godine provedeni različiti projekti među kojima svakako valja izdvojiti Erasmus+ projekt u Portugalu, projekt obilježavanja značajnih datuma poput obilježavanje Dana Vukovara i Škabrnje koji smo obilježili izradom kratkog filma, obilježavanje Tjedna psihologije, Dana medijske pismenosti, izvanučionična stručna nastava,… Naši učenici sudjeluju na različitim natjecanjima i smotrama, imamo projekte školske razine, međužupanijske i županijske razine. Izvanučionična nastava je primjerice uključivala 'Posjet Hrvatskom saboru', sada očekujemo suradnju Državnog izbornog povjerenstava u projektu ' I moj glas je bitan'. Ovdje svatko radi nešto svojstveno svom nastavnom predmetu i zbilja je teško izdvojiti baš jedan projekt“, govori nam profesor Tolić.
Izrada kalendara s pjesmama Tina Ujevića
Ali mi smo baš uporni da nam izdvoji barem jedan projekt i malo više kaže o njemu.
„Nezahvalno je izdvojiti samo jedan projekt na razini škole“, opet nam ponavlja profesor Tolić, ali mi ne odustajemo i profesor Tolić iz fascikle izvlači kalendar i započinje priču.
„Prije nekoliko dana, završili smo školski projekt koji je uvršten u kurikulum. To je bio multidisciplinarni projekt, a zadatak učenika je bio izraditi likovne uratke na temelju stihova Tina Ujevića i te iste stihove ilustrirati. Od tih ilustracija smo ostvarili konačan proizvod – kalendar.
U ovom školskom projektu namjera je bila povezati likovni izražaj, književnost kao umjetnost riječi i IKT tehnologiju tj. stvaralaštvo i inovativnost u digitalnom okruženju. Povezali smo tradicionalno i moderno, izrazili emociju bojom i kistom povezujući tako prošlost i sadašnjost“, govori nam profesor Tolić dok mi listamo kalendar.
„Kada kažemo projekt onda se misli i uključenost nastavnika u svoje napredovanje i u poboljšanje zvanja, poboljšanje ugleda škole, sve su to projekti, aktivnosti, direktne ili indirektne koje doprinose kvaliteti odgojno-obrazovnog procesa ali i ugleda škole“, dodaje.
Od mladih za najmlađe – animirani film 'Gavan i Gavanica'
„Bio je u davno doba blizu imotskoga jezera jedan čovjek zvan Gavan. Njegovo je bilo sve imotsko polje…“, započinje video priča. Priča koja će uskoro ugledati svijetlo dana, a na kojoj su marljivo radili i nastavnici i učenici Ekonomske škole uz potporu Turističke zajednice.
„Trenutno završavamo projekt za koji smo dobili sredstva iz Centra izvrsnost SDŽ, projekt je bio u sklopu 'Čuvari baštine'. Aplicirali smo na taj projekt, dobili smo novac.
Ideja nam je bila ekraniziranje lokalnih legendi, a naša poznata legenda je o 'Gavanu i Gavanici'. Mi smo istražujući različite izvore iz franjevačkog samostana, gradske knjižnice i slično, dobili materiju za priču i napravili kratki animirani film namijenjen najmlađim uzrastima. Kroz taj projekt smo stvorili jedan novi brend, jedan novi proizvode i u taj isti projekt se uključila i naša Turistička zajednica koja nas je i financijski i organizacijski podržala tako da će taj konačni proizvod biti i na stranicama TZ-a.
Cilj ovog projekta je razvijanje inovativnosti, kreativnosti, kritičkog mišljenja, informacijske i digitalne pismenosti te sposobnost za istraživački i suradnički rad. Konačni proizvod je animirani film namijenjen najmlađima kojim predstavljamo ovaj kraj i našu legendu kao i naše kulturno nasljeđe.
Ovim uratkom stvaramo brend, ali istodobno spašavamo nasljeđe od zaborava“, naglasio je profesor Tolić.
Bilje po kojem hodamo - Dani divljeg zelja
U Ekonomskoj školi 38 godina radnog staža broji profesorica Nevenka Rebić. Profesorica je to koja svojim učenicima na kreativan način nastoji pojasniti složenije gradivo, ali uvijek uz naglasak na baštinu. Profesorica Rebić, inače planinarka, odlučila je svojim učenicima osvijestiti um o mišanciji po kojoj hodamo, a koja osim što nam može biti jako ukusno jelo ima i ljekovita svojstva. Udružila je snage sa svojom prijateljicom Mladenkom Puljiz i krenula u radionicu branja poljskog zelja nazvanu 'Dani zelja'.
„Ovdje je riječ o važnosti očuvanja prirode, ovdje ništa nije industrijski, zagađeno, samo treba da pazimo ono što nam je Bogom dano, a to je ta raznolikost i bilje po kojem mi hodamo a da ni ne znamo po čemu hodamo. Nastojim osvijestiti svoju djecu. Svake godine s drugim razredom Hoteljera radimo tu radionicu i idemo na određen destinacije gdje ih usput upoznajemo i s našom prošlošću.
Ove godine osim naših učenika ugostili smo i Planinarski klub Gojzerice. U starom selu Šabići gdje su snimani 'Prosjaci i sinovi' našli smo jednu kuću gdje su dočekani svi polaznici 'Dana divljeg zelja'.
Mi idemo na tu lokaciju, beremo u prirodi i poslije ponovimo prepoznajemo li te različite vrste, što ide u divlje zelje, mišanciju kako kažemo, a gospođa Mladenka ih upoznaje s ljekovitim svojstvima. Posjetili smo tako i Stari bunari, Karoglanov bunar, bunar na Radićevcu, Liskovac,… U selu Šabići Mladenka je pripremila i neka jela od divljeg zelja, opet smo pričali o divljem zelju koje su ljudi ranije tražili iz potrebe jer su bili gladni, siromašni. Spojili smo baštinu, divlje zelje s rekreacijom“, pojašnjava nam profesorica Rebić sam značaj ove radionice.
Radionica koja je pokrenuta na njenu inicijativu sada je već prepoznata kao nešto dobro, a profesorica Rebić tu ne staje sa svojim idejama.
„Ovaj projekt je pokrenut na moju inicijativu i uveli smo to u školu. Sada je on prepoznat kao nešto što je dobro i ja kroz svoju nastavu (profesorica sam ekonomske skupine predmeta) da bi djeci približila neko gradivo uvijek se vraćam na baštinu pa sam tako radila projekt o osnivanju OPG-a Raštane da vide kako se proizvodi i prerađuju proizvodi od rašćike, potom i kalkulaciju imotske torte,, dakle uvijek se vraćam na našu baštinu. Držim se onog 'tuđe poštuj, a svojim se diči'„, naglasila je za kraj profesorica Ekonomske škole Imotski.
Članak je objavljen u sklopu projekta koji sufinancira Agencija za elektroničke medije (Fond za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija).