Svake godine u ljetnim mjesecima svakodnevno svjedočimo velikom broju brodova i kruzera koji se sidre posvuda oko plaže Zlatni rat i neprestano i dokazano uništavaju podmorje. A upravo podmorje oko plaže Zlatni rat stanište je strogo zaštićene vrste Posidonije ili oceanskog porosta (Posidoniaoceanica) koja je endemska vrsta Sredozemnog mora.
Posidonija je u Hrvatskoj strogo zaštićena vrsta – kod nas Zakonom o zaštiti prirode (NN 80/13, 15/18), dok je na europskoj razini štiti Direktiva o zaštiti prirodnih staništa i divlje faune i flore Europske unije. Više o Posidoniji i koliko znači za bioraznolikost i stvaranje kisika u moru pročitajte na kraju članka portala Bol Info.
5. srpnja .2019., snimljeno je i zabilježeno 11 kruzera i još nekoliko brodica usidrenih ispred i zapadno od plaže Zlatni rat na maloj udaljenosti od plaže, s bačenim sidrima u livade Posidonije. Osim što se sidrima uništava Posidonija, ubija se bioraznolikost vrsta koje u njoj obitavaju. Osim uništavanja podmorja također se sa velikom sigurnošću može ustvrditi da pojedini brodovi ispuštaju fekalije, a to se može potvrditi i pojavom takozvane fekalne trave uz obalu Zlatnog rata. Fotografije i podvodne snimke poslane su stručnjacima za potvrdu vrste. Na donjoj je fotografiji vidljiva trava/alge žute boje uz rub plaže Zlatni rat, vide se i brazde od sidara u polju Posidonije i primjetiti ćete veliki dio polja koji je i uništen.
Pitanje i upozorenje na sidrenja i uništavanja Posidonije Bol Info uputio je na adrese Ministra pomorstva, Lučkoj upravi, Ministarstvu zaštite okoliša i Agenciji za okoliš i prirodu, a njihove odgovore ćemo objaviti kad i ako stignu.
Naravno da se nameće i pitanje tko je kriv, od koga se očekuje reakcija i ozbiljna akcija.
U prvom redu smo uistinu krivi i svi mi koji šutimo i čekamo da ‘netko’ riješi problem ili nas na žalost uopće nije ni briga. Naravno da je sljedeća kriva i lokalna vlast koja ne čini ništa po tom pitanju kao i drugim pitanjima od vitalnog značaja za turizam od kojeg velika većina mještana privređuje za život. Nadalje je velika odgovornost odnosno krivnja Lučke kapetanije koja ne provodi ni nadzor, a onda prelazimo i na druge razne agencije, Županiju i ministarstva sve do Vlade RH.
Što možemo učiniti?
Odmah bi mogla i može reagirati Lučka kapetanija – s pojačanim nadzorom za početak, zatim dugoročno lokalna samouprava, Lučka kapetanija, Županija i nadležno ministarstvo trebaju odrediti sidrište koje će se napraviti po standardima očuvanja podmorja.
Akcije se čekaju, reakcije su potrebne, uključimo se odmah i sami dok se još ima što spašavati.
Posidonija, oceanski porost ili voga (Posidonia oceanica)
Posidonija, oceanski porost ili voga (Posidonia oceanica) je morska cvjetnica koja je ime dobila prema Posejdonu, grčkom bogu mora. Za razliku od alga, a poput pravih kopnenih biljaka, ima razvijen korijen, stabljiku, list i cvijet. Znanstvenici smatraju da su njeni preci nekoć živjeli na kopnu te da su naknadno nastanili more prilagodivši se na salinitet, tlak, gibanje morskih struja i valova. Najrasprostranjenija je od ostalih vrsta morskih cvjetnica u Jadranskom moru, piše Bol Info.
Posidonija je endem Sredozemnog mora, što znači da živi samo na tom području, a jedino još u morima oko Australije žive dvije joj srodne vrste. Gradi prostrane morske livade na muljevito – pjeskovitom morskom dnu, a s površine mora je uočljiva u obliku tamnih mrlja iznad kojih je ponekim ljudima nelagodno plivati ili roniti. Ima puzavu, položenu stabljiku (rizom) koja je korijenjem pričvršćena uz podlogu. Iz rizoma se uzdižu izdanci koji nose 4-8 tamnozelenih listova u snopiću i koji mogu doseći dužinu oko jednog metra. Za proces fotosinteze joj je neophodna sunčeva svjetlost, pa je prozirnost mora glavni čimbenik koji utječe na njezinu dubinsku rasprostranjenost. U sjevernom Jadranu gdje je prozirnost vodenog stupca manja, livade sežu najviše do dvadeset metara dubine, a u srednjem i južnom Jadranu se livade protežu i do pedesetak metara.
Posidonija se najčešće razmnožava vegetativno – otkinutim dijelovima položene stabljike, a rjeđe se razmnožava spolnim putem – cvjetanjem. Cvjeta u kasnu jesen i početkom zime, ali ne svake godine. Kada dozriju, plodovi koji oblikom i bojom nalikuju plodu masline, isplutaju na površinu mora pa ih valovi i morske struje raznose. Nakon nekoliko dana usplođe ploda se raspukne, a iz njega ispadne sjemenka koja potone na dno i iz koje se razvije mlada biljka. Zbog sporog rasta, neki primjerci posidonije mogu biti stari i preko 1000 godina, a to je čini jednim od najdugovječnijih organizama Sredozemnog mora.
Livade posidonije su „tvornice“ kisika i područja velike biološke raznolikost. U njima živi više od 20% poznatih sredozemnih vrsta. Na svakom listu posidonije se može naći preko trideset vrsta alga, a livade su obitavališta, mrjestilišta, rastilišta i hranilišta za više od 100 vrsta riba, od kojih većina ima gospodarski značaj. Svojim isprepletenim položenim stabljikama i uspravnim izdancima smanjuju odnošenje sedimenta djelovanjem morskih struja, a imaju i važnu ulogu u kruženju hranjivih soli u moru.
Poput kopnenih biljaka, posidonija gubi lišće i obnavlja ga svake godine, a odbačeno se lišće krajem ljeta i početkom jeseni akumulira na obali. U prošlosti je, diljem Sredozemlja, suho lišće posidonije imalo široku primjenu. Upotrebljavalo se za termoizolaciju štala, punjenje madraca i jastuka, za ishranu stoke. U Veneciji se koristilo za omatanje poznatog venecijanskog stakla kako bi ga se zaštitilo od oštećivanja prilikom transporta, a Egipćani su svježem lišću posidonije prepisivali ljekovita svojstva za bolno grlo i probleme s kožom. Danas se lišće posidonije više ne upotrebljava u navedene svrhe jer nema ekonomsku vrijednost, ali se pokazalo da naplavljene naslage lišća imaju veliku važnost u ublažavanju djelovanja erozije, odnosno odnošenju i trošenju sedimenta s obale, posebice za vrijeme jakih valova. Također, brojni organizmi se hrane organskim detritusom koji nastaje raspadanjem naplavljenog lišća.
Livade posidonije su najvažniji priobalni ekosustav u Sredozemnom moru te rastu u područjima gdje je pritisak ljudskih aktivnosti izrazito velik. Sidrenje plovila u livadama posidonije znatno oštećuje mrežu položenih stabljika, koja tada postaje podložna razaranju valova. Osim toga, ugrožavaju je strane invazivne vrste (poput zelenih algi roda Caulerpa), onečišćenje otpadnim vodama, gradnja i nasipanje u more iznad njezinih livada, uzgajališta riba i školjkaša, marine i lučice te neki ribolovni alati. Zbog važnosti livada ove morske cvjetnice te osjetljivosti i ugroženosti koja im prijeti, posidonija je u Hrvatskoj strogo zaštićena vrsta Zakonom o zaštiti prirode (NN 80/13, 15/18), dok je na europskoj razini štiti Direktiva o zaštiti prirodnih staništa i divlje faune i flore Europske unije.
Fotogaleriju i članak u cjelini pogledajte ovdje.
