Našu slavonsku avanturu započinjemo u Parku prirode Kopački rit, domu stotinama bioloških vrsta i ptica, odakle će nas jutarnji cvrkut ptica dovesti do Osijeka. Grada prostranog između žitnih polja i rijeke Drave. Okružen prirodnim ljepotama, ni prevelik, ni premalen, baš po mjeri čovjeka!
Na glavnom gradskom trgu smještene su konkatedrala sv. Petra i Pavla te Tvrđa. Njih povezuje avenija, no ne bilo kakva. Riječ je o najduljem potezu secesijskih gradskih palača u jugoistočnoj Europi, građenih krajem 19. i početkom 20. stoljeća, čija su pročelja ukrašena freskama slavonskih polja i rijeka.
Osijek ostavljamo iza sebe i krećemo put Kneževih vinograda, kroz čije pejzaže vijuga gotovo 8 km duga vinska cesta.
Potom ćemo zastati u Suzi, pitoresknom selu u kojem oči suze od ljepote, odakle nastavljamo prema baranjskom vinarskom biseru, podunavskom selu Zmajevac. U njegovim podrumima otkrit ćemo tajne okusa bijelih i crnih čarolija: graševine, traminca, chardonnaya, merlota…
Teško je proći kroz Slavoniju i Baranju, a ne kušati bogate delicije slavonskih imanja. Osim obilja ravnice, u slavonsko-baranjsku gastronomiju utkana je baština slavenske, mađarske, germanske i otomanske kuhinje, iz kojih proizlaze paprikaš, čobanac, razne riblje delicije (fiš, šaran na rašljama)...
Posebno mjesto zauzimaju kulen, kulenova seka, kobasice, čvarci i slanina. Malo koji osjećaj može se usporediti s uživanjem u slavonsko-baranjskim delicijama u autentičnom ambijentu ovdašnjih seoskih domaćinstava. Učenjaci bi rekli „sinestezija“, a mi kažemo – na nepcu kulen, u nosu miris čobanca koji „samo što nije“, u uhu rzanje konja, pred očima divota rascvjetanog dvorišta, a u rukama... pa dobro, još malo kulena, ali i sira, vina i svježih salata!
Budite sigurni da bi u ovakvom okruženju Beckett dočekao Godota, a ni Proustu ne bi trebalo sedam svezaka da pronađe izgubljeno vrijeme. Štoviše, u jednom od naših najslikovitijih sela, baranjskom Karancu, ono bi
ga već čekalo – za punim stolom, u Ulici zaboravljenog vremena.
Subotu započinjemo s posjetom gradu heroju - Vukovaru, simbolu obrane i stradanja Hrvatske u Domovinskom ratu, odakle svoje putovanje nastavljamo prema Iloku i iločkim podrumima, građenim u 15. stoljeću, na vrhuncu moći srednjovjekovnog, tada kraljevskog Iloka. Ovdje su čuvana najbolja iločka vina, jedan od izvora bogatstva grada. Možda i najslavniji trenutak u povijesti iločkih vina zbio se 2. lipnja 1953., kad se najpoznatijim iločkim vinom, tramincem, nazdravljalo u Londonu, na ustoličenju Elizabete II!
Negdje na mističnoj granici ravnice i neba smjestilo se Đakovo i Državna ergela, gdje u pitoresknom krajoliku, galopiraju konji lipicanci, koje kad dotičeš, dotičeš povijest. Nezaobilazni dio đakovačkih povorki je i njihov prolazak ispred katedrale sv. Petra, jedne od najpoznatijih sakralnih građevina u Hrvatskoj - u čijoj se kripti nalazi grobnica jednog od najvećih Hrvata 19. stoljeća – biskupa Josipa Jurja Strossmayera.
Od Đakova nastavljamo dalje put Stupničkih dvora kroz pejzaž koji u svako godišnje doba odijeva novo ruho. U proljeće je nizina obojena žutim cvjetovima uljane repice, dok se ljeti i u ranu jesen rojevi pčela i bumbara igraju u poljima suncokreta. Zlatna žitna polja motiv su bez kojeg se iz ovog dijela Hrvatske ne odlazi.
Za više informacija o izletu: posjetite našu web stranicu Booker.hr ili nas nazovite na kontakt broj 091 43 43 000 i 021 674 030.