Općina Kijevo je smještena u dolini između planina Dinare i Svilaje. U blizini Kijeva nalaze se izvori rijeka Cetine i Krke, te najviši vrh Hrvatske, Sinjal.
Kroz to maleno mjesto prođete ako putujete državnom cestom iz Zagore prema unutrašnjosti. Nekada je tu bilo više od 1.000 žitelja, a danas ih je ukupno 287. Dogodio im se demografski slom u posljednjih 30 godina. Kako i ne bi kada su tri puta trebali počinjati od nule, doznali smo od našeg sugovornika.
On je Martin Ercegovac, mladi 33-godišnji načelnik, koji je na dužnost stupio nakon prošlogodišnjih lokalnih izbora. Martin je inače po struci stručni prvostupnik sestrinstva, a uskoro i magistar sestrinstva te ima devet godina iskustva rada u hitnoj medicinskoj pomoći. Za sebe će izdvojiti da je i aktivni član dobrovoljnog društva darivatelja krvi CK Knin s preko 40 darovanih doza krvi.
"Kijevo kao jedinica lokalne samouprave nikada nije dobila mogućnost demografski obnoviti mjesto"
Uz nabrojane epitete ima i ogromnu želju pomoći svojem mjestu, kako na idućem popisu stanovništva ne bi otišlo u povijest. Njegov entuzijazam nas je na prvu oduševio, a pogotovo činjenica da smo ga kod svakog poziva i zatekli na radnom mjestu. Bilo osam ujutro ili šest popodne. Ranije je bio predsjednik Općinskog vijeća, a zadovoljan je zatečenim stanjem u blagajni.
- Blagajnu sam zatekao u zadovoljavajućem stanju, obzirom na resurse kojima raspolažemo. To govorim iz razloga jer imamo jako malo vlasništva, na većinu toga država polaže pravo. Zbog toga nemamo mogućnost privući investitore i stvoriti friški kapital - kazuje nam Ercegovac na početku razgovora.
Održani lokalni izbori su mu dali velik legitimitet.
- Rezultat od 75% glasova na izborima mi je dao obvezu da svakom čovjeku pristupim profesionalno i individualno. Kroz taj pristup sam doznao potrebe mještana i sve ono što je njima bitno kao zajednici. Na temelju onoga što sam doznao radim i planiram buduće poteze - svjestan je obveze.
Nažalost, Kijevo je doživjelo demografski slom.
- Od 1991. pa do danas vidimo da je najveći odljev bio između početka rata i 2001. godine. Tada smo sa 1.300 pali na 533 stanovnika. Deset godina nakon imamo pad na 417 stanovnika, da bismo danas bili na popisanih 287 ljudi. Najveći razlog tome je što Kijevo kao jedinica lokalne samouprave nikada nije dobila mogućnost demografski obnoviti mjesto. Zbog imovinsko pravnih problema i spore birokracije unatoč stalnim nastojanjima nismo mogli od 2000-tih do danas napraviti zamah te smo stalno izloženi depopulaciji - pomalo tužno će mladi načelnik.
Zna da mora i napravit će sve da ljude vrati u Kijevo.
- Svjestan sam da je primarno ljudima osigurati egzistenciju, a ona se osigurava kroz radna mjesta, povoljna zemljišta i oslobađanje od nameta. To planiram napraviti kroz rješavanje spomenutih imovinsko pravnih problema te smo stalno u kontaktu s Ministarstvom prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine. To je ključ koji će voditi demografskoj obnovi. Imamo pripremljen teren za dvije gospodarske zone od 74 i 70 hektara te jednu stambenu od 16 hektara. Jednim potpisom i dobrom voljom možemo doći do toga da napravimo renesansu mjesta, da čujemo dječji plač, a ne sprovode - apelira na državne i županijske vlasti.
Hoće li Kijevo biti sjedište Parka prirode Dinara?
Već sad je učinio konkretne korake.
- Otkad sam došao, pokazali smo da mislimo i na mlado i na staro. Stipendije smo podignuli s 500 na 800 kuna, a za starije smo uveli autobusnu liniju koja ide kroz mjesto do Knina. Tako naši mještani lakše realiziraju svoje osobne potrebe. Za svako novorođeno dijete dajemo 3.000 kuna. Ljudi su zasad jako zadovoljni tom mjerom te se nadam da će i to biti jedna od mjera koja će potaknuti mlade se odluče doći u Kijevo. U zadnjih pola godine je uspostavljen i rad Dobrovoljnog vatrogasnog društva kroz cijelu godinu, što je važno zbog cijele priče oko Parka prirode Dinara. Želimo urediti javne površine i napraviti igrališta i parkove u mjestu. Imamo gotov projekt smještaja za starije i nemoćne osobe s kapacitetom od 50 ležajeva. U razgovorima smo s investitorima i ako bismo to ostvarili uz Park prirode Dinara, mislim da bismo mogli u ovom razdoblju napraviti demografski boom. Tako bismo stvorili 50-ak radnih mjesta i možda isto toliko obitelji privukli da dođu u Kijevo - nabrojao je Ercegovac.
Nije nezadovoljan u potpunosti angažmanom viših instanci vlasti, ali...
- Mislim da bi se tu moglo puno više napraviti. Smatram da bi država kada bi nam dodijelila sjedište Parka prirode, time pokazala da im je jednako bitan i razvoj malih općina s ravnopravnim mogućnostima za razvoj. Svom dušom i tijelom se zalažem da sjedište Parka prirode Dinara bude u Kijevu. Argumenti koje dajem za tu osnovu su prvenstveno povijesne naravi. Mi smo kao Općina 2006. godine prvi krenuli sa zaštitom prirode ovog kraja, kako bi se sačuvalo sve što ima ovaj kraj. Svaka reprezentativna slika Dinare dolazi iz Kijeva, sve najbitnije planinarske staze ka vrhovima Dinare kreću iz Kijeva i kijevski narod je od pamtivijeka bio oslonjen na Dinaru kao neupitno blago i bitan resurs. Drugi su se u pitanje sjedišta uključili tek kad je priča bila gotova, a u samom početku oni kojima se ponudila programska suradnja odbili tu ideju. Nisu shvaćali da jedno malo Kijevo ima optimizam, želju i snagu iznijeti taj posao i da danas dođemo u situaciju u kojoj jesmo. Proglašenje Parka prirode nam je puno značilo. Time će se ova priroda još više zaštititi. Sve endemske biljne i životinjske vrste će se novim studijama rasprostraniti u smislu znanja o istima koja će doprinijeti daljnjim očuvanjima u ovom kraju. Spremni smo i za aktivni turizam te glavninu snaga i energije usmjeravamo na to. Želimo proširiti svoju ponudu te na pozitivan način iskoristiti sve neiskorištene resurse kojima obilujemo. Nema sumnje da će naši mještani koji su tri puta iz ničega morali stvarati nešto znati iskoristiti mogućnosti i dignuti na višu razinu život u Kijevu - jasno će Ercegovac.
"Mislim da možemo biti neskromni i kazati da bismo raširenih ruku prihvatili sve izazove koje Schengenski režim nosi sa sobom"
Hrvatska uskoro ulazi u Schengen te će Kijevo imati vrlo važan položaj.
- Vidjeli ste na primjeru Uništa koliko je tu nesređenih stvari. Kao i kroz povijest, Kijevo će imati stratešku važnost za Republiku Hrvatsku i u tom segmentu. S obzirom na to da je u Kijevu osnovana prva policijska postaja 28. travnja 1991., mislim da možemo biti neskromni i kazati da bismo raširenih ruku prihvatili sve izazove koje Schengenski režim nosi sa sobom, između ostalog i jednu policijsku postaju kao dodatnu simboliku, zašto ne - poručuje.
Upitali smo ga ima li nešto što želi ostvariti, a čini mu se nemogućim.
- Mislim da je samo nebo granica. Uvijek gledam globalno i imam nadu i optimizam da ćemo željom, znanjem i argumentima doći do zamišljenog cilja - ambiciozan je mladi Ercegovac.
Na kraju je uputio poruku.
- Mjesto, grad i državu čine ljudi. Uzalud svi resursi ako nema ljudi. Mislim da bi svatko, a pogotovo mladi čovjek, trebao dati sve od sebe kako bi unaprijedio sredinu u kojoj živi. Tako planiram i oživjeti Kijevo jer se ne bojim izazova - zaključio je.