Danas u 13 sati u atriju Klinike za ženske bolesti i porode KBC-a Split otkrivena je replika nadgrobne stele primalje Elije Sotere iz drugog stoljeća nakon Krista. Original je nađen u dva dijela (1885. i 1941.) kod Vranjica, na prostoru salonitanskog agera i u stalnom je postavu Arheološkog muzeja u Splitu. Prvi dio je pronašao don Frane Bulić 1885. godine, a drugi dr. Mihovil Abramović 56 godina kasnije (1941.). Trebalo je proći još 12 godina da bi prof. Duje Rendić Miočević 1953. povezao oba ulomka i pročitao tekst stele u cjelini. Nadgrobna stela je podignuta primalji Eliji Soteri, oslobođenici Elija Antonijana Temistokla. Kognomen Sotera na grčkome znači "spasiteljica", što odgovara njezinoj službi.
Spomenik prvi put bilježi primalju na hrvatskome povijesnom prostoru.
Pokrovnu tkaninu s eksponata skinula je viša medicinska sestra primalja Iva Erceg, najstarija primalja koja trenutno radi u splitskom rodilištu s 44 godine radnog staža.
Prigodni program vodila je Edita Lučić Jelić, a u umjetničkom je dijelu nastupio Tedi Spalato.
Akcija je provedena na inicijativu i u organizaciji Rotary Cluba Split u suradnji s Arheološkim muzejom u Splitu, Klinikom za ženske bolesti i porode KBC Split i Sveučilišnim odjelom zdravstvenih studija Sveučilišta u Splitu. Koordinator akcije je prof. dr. Damir Roje, ginekolog splitskog rodilišta, profesor na Medicinskom fakultetu i Sveučilišnom odjelu zdravstvenih studija Sveučilišta u Splitu, a ujedno i član Rotary Cluba Split.
"To je nadgrobna ploča primalji, iz stare Salone, koja je otkrivena u dva navrata. Prvi dio prije sto godina, drugi dio prije 70 godina. U dogovoru s Arheološkim muzejem ploča je restaurirana i sad postavljamo njenu repliku. Ona govori da je u vrijeme stare Salone postojalo primaljstvo kao priznata vještina i struka, što govori koliko daleko u povijest seže naše znanje i naša struka. Već u to vrijeme su se porođaji obavljali na stručan način. To je jako značajno jer pokazuje da se nismo mi danas ovdje pojavili s našim znanjem iz ničega već je to znanje rezultat tisućljetne tradicije u vođenju porođaja i trudnoće", kazao nam je predstojnik Klinike za ženske bolesti i porode KBC-a Split dr. Marko Mimica.
Otkud ideja za postavljanje ove stele pojasnio nam je dr. Roje.
"Inicijativa za ovo je potakla iz Rotary Cluba Split. Splitsko rodilište ima intenciju da, osim što je zdravstvena ustanova, iskoristi uvjete i da atrij pretvorimo u jedan umjetnički prostor. Nadgrobna stela Eliji Soteri je nađena u dva dijela. Jedan dio krajem 19. stoljeća, drugi dio 50 godina kasnije, na dva potpuno različita mjesta na području oko Vranjica. Tek nakon dodatnih 15 godina treća osoba ih je povezala i shvatila da se radi o istom spomeniku. On prvi put spominje primalju na hrvatskom povijesnom prostoru i s te strane je taj spomenik toliko važan", kazao nam je dr. Roje te pojasnio da se ploča spominje u medicinskim knjigama, a sada će je se moći i vidjeti.
Stela postaje stalni postav u Arheološkom muzeju, a njezina replika donirana je splitskom rodilištu. Načinjena je od kamene plastike.
U planu je napraviti muzej Klinike, kazao nam je Roje.
Što je stela?
Latinski „stela“, ili grčki „stele“, naziv je za okomito postavljene kamene ili brončane ploče s reljefnim predstavama i natpisima; najčešće nadgrobne spomenike. Na hrvatskom prostoru stele su se pojavile s grčkom kolonizacijom Visa. Dolaskom Rimljana počela je njihova masovna izrada u Saloni, Naroni, Istri, zaleđu Dalmacije i u Panoniji.
Elija Sotera živjela je u Saloni u drugom stoljeću nakon Krista. Bila je oslobođenica Rimljanina Antonijana Temistokla. Ime joj je bilo Elija. Sotera je kognomen i na grčkom znači „spasiteljica“, što je dobila prema primaljskoj službi koju je obavljala. Sve rečeno u jednoj riječi pokazuje zahvalnost i poštovanje sugrađana prema Eliji, ali i Grada prema poslu ili poslanju primalje.