Kroz sljedećih deset dana Ivana Vladović, dosadašnja direktorica marketinga Slobodne Dalmacije preuzet će kormilo županijske Turističke zajednice nakon 10-godišnjeg "vedrenja i oblačenja" Joška Stelle. Kakvo će je "nasljeđe" dočekati u srcu sezone za koju se s pravom pretpostavlja da će biti statistički bolja od one iz pretkoronske 2019. godine potanko nam je ispričao Stella.
Kako bi ocijenili razvoj turizma u posljednjih 10 godina dok ste bili na čelu županijske Turističke zajednice?
- Prije 10 godina smo imali cca 11 milijuna komercijalnih noćenja a 2019. 17,7 milijuna komercijalnih noćenja, i u tom razdoblju smo pretekli Primorsko – goransku županiju i došli na drugo mjesto odmah iza Istarske po noćenjima. Bilo je to izuzetno uspješno razdoblje ne samo po brojkama nego i po rastu kvalitete. Prvi u Hrvatskoj smo od 2012. godine razvijali edukacije s privatnim iznajmljivačima, ali i s agencijama, hotelijerima pa i svim ostalima. S privatnim iznajmljivačima do tada nitko nikada nije ozbiljnije edukativno radio. To je potaklo cijelu turističku industriju.
Sve su te edukacije bile besplatne što ih je tz organizirao, a onda su se javile i privatne firme koje su to radile za novac. Sve je to povećalo kvalitetu u turizmu. Ne radi se tu samo o kvaliteti smještaja, dizanja s tri na četiri zvjezdice nego o pristupu gostu, komunikaciji preko društvenih mreža, google AdWordsu, marketingu, kako kvalitetnije fotografirati smještaj. Svake godine smo imali 30-tak besplatnih edukacije i do sada smo preko 8.000 iznajmljivača educirali, a naša županija ima 25.000 iznajmljivača.
Edukacije i utjecaj društvenih mreža
I nije se radilo samo sa iznajmljivačiima, radile su se edukacije i za turističke agencije, samostalno i u suradnji sa UHPA-om, te se organiziralo razne B2B susrete, odlaske na sajmove i slično. Svake godine imamo javni poziv za DMK kompanije gdje dajemo bespovratna sredstva turističkim agencijama. Doveli smo na tisuće novinara, stranih agenata kroz sve ove godine, dva puta smo organizirali u suradnji sa HTZ-om i TZ Split Zlatnu penkalu. U našoj županiji smo bili domaćini Dana turizma na Hvaru i Bolu.
Ono u čemu smo sigurno najviše napravili i u čemu smo najjači je prisustvo i utjecaj na društvenim mrežama. Naš Facebook ima preko 690.000 pratitelja, naš YouTube kanal preko 36 milijuna gledanja. Naš Facebook profil ima 9 puta više pratitelja od npr. TZ Istarske županije, odnsono 14 puta više od TZ Kvarnera. Svake godine imamo javni poziv za obične i top manifestacije, gdje sufnanciramo na stotine manifestacija s ciljem razvoja destinacije.
Nijedna županija nema tako dobre i jedinstvene strateške dokumente u turizmu poput nas. Imamo Glavni plan razvoja turizma do 2027. Jedini imamo "Studiju prihvatnih kapaciteta turizma", jedini smo krenuli u izradu studije "Ekonomski učinak turizma - Satelistki izračun turizma". Ovi dokumenti nam govore u kojem smjeru idemo te da je održivi razvoj u turizmu jedini ispravni put uz visoki stupanj zadovoljstva lokalnog stanovništva.
Novi turistički proizvodi
U medijima ste često naglašavali potrebu da se gostima ponudu novi turistički proizvodi, da se iskorači iz klasike: sunce, more, hrana?
- Kad sam došao na funkciju odmah smo krenuli u razvoj cikloturizma. Bilo je toga i prije, ali smo krenuli sustavno na cijelom području županije. Za nekoliko godina smo napravili karte, označili 3.500 kilometara biciklističkih staza, brendirali 130 bedem-bike privatnog smještaja, apartmana, 15 bike hotela, 5 bike agencije. Sufinancirali smo i organizaciju utrka, a na najvećem ciklo-sajmu u Europi u Veroni smo prezentirali ponudu naše županije. Efekt je da stvarno imamo ogromno povećanje ciklo-turista. Poznati međunarodni trkački tim Merida na Hvaru je imao pripreme, a video na YouTubeu Ivana Bassa, dvostrukog pobjednika Giro d'Italia 2022, pogledalo je preko 8 milijuna ljudi.
Drugi proizvod koji smo razvili su tematske pješačke staze. Jedna je kulturna, druga geološka, treća je enogastronomska. Imamo 52 tematske staze, 327 kilometara, jednu online i tiskanu brošuru za obalu, drugu za otoke. Nije ni to što nema nitko, no sve naše pješačke staze su pokrivene s google street viewom, što zaista nema nitko. Tako da svaki zainteresirani unaprijed može vidjeti kako to izgleda, je li zahtjevno za njega ili nije, može procijeniti hoće li sudjelovati i članovi njegove obitelji.
Naravno radili smo i na razvoju kulturnog turizma, enogastronomije i aktivnog odmora ali ovo su primjeri gdje smo najviše postigli.
Aktivni odmor
Županija trenutno ima 180.000 kreveta u 25.000 iznajmljivača, 36 000 hotela hotelskih kreveta i 22 000 u kampovima i sve se to iz dana u dan mijenja. Ono što se promijenilo, svi vide, u posljednjih 10 godina je to da turisti žele aktivniji odmor.
- Mi smo prva županije koja je napravila Strategiju kulturnog turizma i jedini smo izradili Studiju nosivih kapaciteta koja se bazira na održivom razvoju jer je naša maksima zadovoljstvo lokalnog stanovništva. Splitski stanovništvo se ima pravo buniti zbog posljedica turističkih alkoholnih tura. To jednostavno treba demotivirati. Sve treba imati svoju mjeru i način. Kad ode u krajnost to nema smisla. Turistička zajednice daju 30 posto od boravišne pristojbe gradovima i općinama. One bi mogle od tih sredstava angažirat dodatnih 6 ili 7 komunalnih redara (na primjer u Splitu). A dalo bi se u suradnji s Državnim inspektoratom provjeriti i stanje i brojnost sanitarnih čvorova kod takvih ugostitelja. S tim se mora baviti Turistička zajednica Grada Splita jer županija ima 42 turističke zajednice. Problem je i Splita što 90 posto građana nema apartman i oni kad dođu u centar ne žele vidjeti scene povraćanja, uriniranja, besvjesna stanja što je normalno i ljudski. Ako domaći budu uživali u gradu i turistima će biti bolje je nisu ni njima te scene potrebne.
Od ribe po pizze
Takva vrst turista, žale se ugostitelji, nisu od onih koji će naručiti oboritu ribu, pa i oni na elitnim lokacijama sve više uvrštavaju fast food u menu, samo garnirani.
- Hrvatska nije izmislila turizam. Postoji konkurencija i van naše zemlje. To naši ugostitelji zaboravljaju kad nude 2 dl coca-cole za 36 kuna. U Grčkoj je 13 kuna. Nema smisla kriviti goste. Svi moramo malo stati na balun i bit oprezni s cijenama. To važi i za cijene apartmana jer se sad nude po 600 kuna, a ne tako davno su bili po 300. Konkurencija nije toliko digla cijene. Priča kako treba odmah nadoknaditi izgubljenu dobit dvije godine korone, inflaciju i ovogodišnju sezonsku dobit mnogima neće proći. U protivnom će oni koji su prije jeli ribu u restoranu, sad tražiti pizzu, a dogodine će opet tražiti ribu ali negdje daleko dalje. Turiste treba uvažavati. Turizam je strateška, dugoročna priča. Potomci onih koji su dolazili na naše more s paštetama sada dolaze s BMW-ima. Treba biti jako oprezan kod formiranja cijena jer je to jako bitna stavka kod odabira destinacije. Uvijek je ključ najbolje destinacije da nudi vrijednost za novac.
Koliko je došlo do promjene strukture gostiju, koja su značajnija emitivna tržišta?
- Prije 20 godina izmjenjivala su se Poljska, Češka i Njemačka. Oni su zajedno činili 40 posto prometa. U posljednje vrime imamo velik broj Francuza i Amerikanaca. Neću reći da je to samo naša zasluga jer smo napravili velike marketinške akcije na tim tržištima i taj porast je u uzlaznoj putanji.
Duža sezona
Čini se da se sezona malo "rastegla". Je li to krivi dojam?
- Nije. Prvi "turistički" avion je letio početkom svibnja, a sada krajem ožujka. Prije je odlazio početkom listopada, a sada krajem listopada. To su dva mjeseca produženja sezone u 10 - 15 godina što su ogromne brojke. Do korone smo svake godine tjedan dana produživali sezonu. To je uspjeh. Ne može se reći više da sezona traje samo dva mjeseca. To se pozitivno odražava i na kvalitetu radne snage te se ona može zadržati cijelu godinu. Previše fluktuacije nije dobro. Naša radna snaga je u biti najisplativija ako će se u nju uložiti. Prije 10 godina stvarno nisu bile dobre plaće u turizmu, a sad se već može zaradit. Danas i dostavljači mogu zaraditi između 7 i 9 tisuća kuna.
Privatni, apartmanski smještaj ili hoteli? Što je bolje za destinaciju? Stara je mantra da hoteli privlače turiste bolje platežne moći.
- Pitanje je tko to govori i što tko smatra da je destinacija. Ako vi niste vlasnik hotela kakve vi imate koristi ako on zarađuje 100 milijuna kuna? Bolje je, po meni, da što više ljudi zarađuje od turizma. Ono što nam nedostaje u Splitu su nekoliko kongresnih hotela s dvoranama koje mogu primiti od dvije do pet tisuća ljudi. Onda se na to veže i avio promet. Vi danas u Splitu skoro ne možete organizirati Dane hrvatskog turizma jer je pitanje imate li dovoljno hotelskih kapaciteta. Nije sporno da su hoteli odlični za razvoj destinacije, ali isto tako i privatni smještaj kad je kvalitetan i educiran može utjecati pozitivno na razvoj destinacije i produženje sezone. Bitno je naglasiti da su kompatibilni.
Turizam Dalmatinske zagore
Dokle je stigao turizam u Dalmatinskoj zagori?
- Pomaci su značajni. Mi smo prvi u našem Glavnom planu razvoja turizma 2007. Ubacili Dalmatisnku zagoru kao poseban klaster. S time smo u suradnji sa Splitsko - dalmatinskom županijom krenuli u strateški razvoj Dalmatinske zagore. Obnavljaju se starine, grade se bazeni za obiteljski turizam. No, ukupno se radi, za sada samo o dva posto ukupnog turističkog prometa u Dalmaciji. Tu je Turistička zajednica pomogla s edukacijama i gotovim proizvodima: izradom brošure Utvrde SD Županije, Projekt Rimskih cesta, eno-etno lokacija, pješačkih i bike staza i ostalih proizvoda poput enogastronomije. Poanta razvoja turizma u Dalmatinskoj Zagori je da omogućimo što većem broju obitelji da žive i rade u Zagori, da proizvode hranu na OPG-ovima, da se poveže turizam i poljoprivreda i održivi razvoj.
Turizam donosi tzv. opterećenje infrastrukture. Dosta priobalnih općina je daleko od efikasnosti kad je u pitanju čišćenje plaža. Gomile smeća godinama stoje na plaži kod Ivašnjaka u Lokvi Rogoznici, u šumi iznad fantastične plaže Velika Duba kraj Živogošća itd. Kako potaknuti općine da se aktiviraju u tom smislu?
- Nažalost, prečesto su koncentrirane samo na uređenje centra mjesta. Sve one imaju komunalne redare i komunalna poduzeća. To su njihovi gosti, a ne samo od Turističke zajednice. S malo više aktivnosti postigli bi puno bolji dojam, a time i veću cijenu. I sam dobijem dnevno na desetke takvih poruka s fotografijama smeća koje proslijedim načelnicima i gradonačelnicima, al pozitivnog efekta baš i nema. Mislim da bi se to moglo bolje riješiti sa kvalitetnom koordinacijom.
Što bi poručili novoj direktorici županijske Turističke zajednice Ivani Vladović?
- Čestitao sam joj na izboru. Želim joj uspjeh u budućem radu i stojim na raspolaganju kao bivši direktor koji je uspješno vodio TZ zadnjih deset godina. Veselim se budućoj suradnji.