Desetljećima je sa svakim popisom od 1971. broj vikendica u Hrvatskoj rastao sve do popisa 2021. kada je prvi put zabilježen pad stanova za odmor za 17.755 (7%) na njih 231.488. Istodobno pad stanova za odmor pratio je veliki porast nenastanjenih ili praznih stanova osobito u Jadranskoj Hrvatskoj koja ima skoro 700 tisuća stanova, od čega nastanjenih samo 259.735, nenastanjenih gotovo 200 tisuća, vikendica gotovo 150 tisuća, stanova za obavljanje djelatnosti 84 tisuće, te oko 3000 stanova za poljoprivredne radove.
Sociolozi s Instituta Ivo Pilar Geran-Marko Miletić, Krešimir Peračković i Mateo Žanić u radu “Što se krije iza smanjenja broja stanova za odmor u Hrvatskoj? Analiza promjena u strukturi stambenog fonda 2011. – 2021.”, objavljenom u znanstvenom časopisu Sociologija i prostor istražili su fenomen rasta praznih stanova i pada broja vikendica, prenosi Večernji list.
Što se krije iza pada vikendica?
U cijeloj Hrvatskoj od ukupno 2,392 milijuna stambenih jedinica, nastanjenih je 1,433 milijuna, praznih 595.280, dok preostalih oko 112 tisuća čine stanovi za obavljanje djelatnosti te njih oko 19 tisuća za sezonske radove. Autori istraživanja navode da je prvi put na popisu 2021. zabilježeno smanjenje stanova za odmor čiji je broj od 1971. rastao sa svakim sljedećim popisom, a između 2001. i 2011. broj vikendica je skočio za 37% na 249.243. Kako je između dva zadnja popisa od 2011. do 2021. povećan ukupan broj stanova u Hrvatskoj za 145.034 tisuća (6%) s 2,247 milijuna na 2,392 milijuna sociologe je zanimalo je li palo zanimanje za vikendice, čije se korištenje osobito intenziviralo tijekom pandemije ili je riječ o nečem drugom. Analizirali su rezultate popisa 2011. i 2021. u Jadranskoj, Panonskoj i Sjevernoj Hrvatskoj i zaključili da se u sve tri regije smanjio broj stanova za odmor, a povećao broj nenastanjenih stanova. U Jadranskoj regiji koja obuhvaća sedam jadranskih županija dogodile su se najintenzivnije promjene. Ta regija ima najveći stambeni fond od 689.086 stanova, u 10 godina imala je najveći rast ukupnog broja stanova, za oko 90 tisuća (15%). To povećanje stanova, ističu autori istraživanja, u najvećoj je mjeri generirano rastom nenastanjenih stanova za oko 83 tisuće (75%) te ih je 2021. bilo 193.126. No u toj regiji smanjio se broj nastanjenih stanova za oko 7000 (3%) na 259.735, a broj stanova za odmor pao je za oko 14.000 (8%) te ih je 2021. bilo 149.409. U odnosu na Panonsku i Sjevernu Hrvatsku u Jadranskoj regiji je broj stanova za obavljanje djelatnosti rastao za oko 28.000 (50%) te ih je bilo 83.732. Dvostruko manji stambeni fond od Jadranske Hrvatske ima Panonska Hrvatska, oko 346 tisuća stanova, a najmanje ih ima Sjeverna Hrvatska, oko 266 tisuća.
– Kontinuirano raste stambeni fond u Jadranskoj Hrvatskoj, iako ne raste broj stalnih stanovnika nego se smanjuje. Dosad se mislilo da raste broj povremenih stanovnika u vikendicama, no podaci ukazuju da je od 2011. do 2021. došlo do ubrzavanja apartmanizacije na Jadranu. Naša analiza pokazala je da se povećao broj nenastanjenih stanova tamo gdje se smanjio broj stanova za odmor, pa je naša pretpostavka da je dobar dio stanova za odmor poprimio dvostruku funkciju - služe za odmor vlasnicima i za najam na turističkom tržištu. Nisu registrirani kao stanovi za odmor jer da bi bili tako registrirani u njima mogu boraviti isključivo vlasnici i ne mogu se koristiti za iznajmljivanje u turističkoj sezoni – kaže sociolog dr. sc. Geran-Marko Miletić.
Dok se u Jadranskoj i Sjevernoj Hrvatskoj povećao stambeni fond u Panonskoj Hrvatskoj se malo smanjio. U sve tri regije kao i na nacionalnoj razini prisutan je rast broja praznih stanova, stanova za obavljanje djelatnosti, za sezonske radove u poljoprivredi, a pad broja nastanjenih stanova i onih za odmor. Na upit zašto je u Panonskoj Hrvatskoj oko 1000 stanova manje u odnosu na 2011. Miletić uzvraća da se vjerojatno radi o napuštenim stanovima koji više nisu podobni za stanovanje. Ta regija ima najveći pad nastanjenih stanova, oko 29 tisuća (12%) u deset godina, te ih je 2021. imala 216.379., a bilježi i rast praznih stanova za oko 27 tisuća (34%) na 105.293. U Panonskoj Hrvatskoj smanjio se broj stanova za odmor za oko 1000 na njih 19.722, za četvrtinu je porastao broj stanova za sezonske radove u poljoprivredi na 2981., a rastu i stanovi za obavljanje djelatnosti (1872). U toj regiji, navode sociolozi, može se očekivati u većoj mjeri pojavljivanje i hobi-poljoprivrednika ili povratnika na selo. Dio njih i stanove za odmor počinje intenzivnije koristiti i za radove u poljoprivredi, na što ukazuje istraživanje u Aljmašu u kojemu je oko 60% ispitanika navelo kako više, manje redovito radi u vrtu ili voćnjaku za boravka u vikendici.
I u Sjevernoj Hrvatskoj je u 10 godina povećan ukupan broj stanova za oko 12 tisuća (5%), te ih je ta regija 2021. imala 265.853. Broj nenastanjenih stanova povećao se za oko 21 tisuću (54%) na 58.662, a broj nastanjenih stanova je smanjen za oko 10.000 (6%) na njih 162.006. I ta regija bilježi rast stanova za radove u poljoprivredi za oko 3000 (39%), a pad stanova za odmor za oko 2000, na njih 33.402. Smanjenje vikendica se povezuje s povećanjem nenastanjenih i stanova za radove u poljoprivredi.
Analiza manjih gradova
Kako je Hrvatska podijeljena na četiri NUTS 2 regije i ima 556 općina i gradova autori istraživanja analizirali su 522 jedinice lokalne samouprave (JLS) s manje od 15.000 stanovnika i tri regije jer se vikendice uglavnom nalaze u manjim urbanim te ruralnim sredinama. Zato nije uključen Grad Zagreb jer u njemu nema JLS-a s manje od 15.000 stanovnika. U tih 522 JLS-a bilo je 95% svih vikendica u RH. Analizirane općine i gradovi koje su 2021. imale 1,3 milijuna stanova od 2011. bilježe rast praznih stanova za gotovo 130 tisuća (57%) na njih 357.081, a pad nastanjenih za oko 47 tisuća (7%), na 638.120, kao i pad broja vikendica za 16 tisuća (8%), na 202.533. Također, zabilježile su i rast broja stanova za obavljanje djelatnosti te stanova za radove u poljoprivredi.