Danas je 11 sati u Klisu, u Dom kulture Jozo Buliga, na inicijativu splitsko-dalmatinskog župana Blaženka Bobana, počeo 2. Sastanak gradonačelnika gradova i načelnika općina sa županom.
Župan Blaženko Boban je uvodno pozdravio sve sudionike sastanka koji su se odazvali u velikom broju.
Riječ je potom uzeo načelnik općine Klis, Jakov Vetma:
- Općina Klis 2014. godine izmjenama zakona ostala je odlukom Vlade bez više od 5 milijuna kuna. Refleks grada Splita dolazi i do Klisa. Imamo dobrosusjedske odnose sa svim općinama u blizini. Klis je i kolijevka hrvatske državnosti zbog brojnih povijesnih osoba i lokaliteta. Tvrđava Klis je našoj Općini bila veliki uteg. Donijeti odluku gdje ulagati nije lako kada znate da još imate naselja koja još nemaju pitku vodu. Uz pomoć Županije zadnjih 6-7 godina
Od ukupnog proračuna sada oko 8 posto čini tvrđava. Smatram da smo puno napravili po pitanju obnove i revitalizacije kulturne baštine, stavljanja u funkciju, a sada i koristi od toga - kazao je načelnik Vetma.
Udruživanje turističkih zajednica
Prva točka dnevnog reda bila je "Objedinjavanje turističke ponude turističkih zajednica gradova i općina s ciljem zajedničkih promotivnih aktivnosti na domaćem i inozemnom emitivnom tržištu". Govor je održao Kristijan Staničić, direktor Hrvatske turističke zajednice.
Turizam je jedna od naših najvažnijih djelatnosti. Ekspanzijom utječe na razvoj svih naših sredina i Hrvatske kao turističke zemlje.
- Želim vam se zahvaliti za turističke rezultate diljem Dalmacije, od Imotskog do Splita. Hrvatsku je do sada posjetili 17 milijuna turista i bližimo se 100 milijuna noćenja. U SDŽ ostvareno je preko 3 milijuna dolazaka i preko 17 milijuna noćenja. Splitska zračna luka postigla je najveći rast. Hrvatsku želimo predstaviti i kao agro destinaciju, da rasteretimo velike turističke centre i kada se događaju infrastrukturni problemi i od toga ne treba bježati.
HTZ počela je raditi na promjeni zakonodavnih okvira za novi zakon. Stav je ministarstva da se ne ide u ukidanje turističkih zajednica. One imaju širi društveni kontekst. Ako se želi napraviti daljnji iskorak, potrebno je udruživanje malih turističkih zajednica. Drugi oblik udruživanje turističkih zajednica je turistička zajednica višeg reda. Zbog toga smo jučer nazočili potpisivanja inicijative Turističke zajednice imotskog područja. Danas je glavni motiv dolaska doživljaj. Internet je najmoćniji medij danas s kojim dižemo kvalitetu destinaciju, a time potrošnju i zaradu.
Tri su nam osnovna cilja: Želimo produžiti postsezonu, drugo je povećanje potrošnje gostiju unaprjeđenjem ponude i turističke infrastrukture, a treći cilj je da Glavni ured HTZ sa županijskim i nižim turističkim zajednicama provodi aktivnosti na tržištu u cilju jačanja nacionalnog brenda. Primjerice, reklamiramo se na sajmovima. Uvijek je teško probiti tržište kada se netko mal pojavljuje na tržištu. Kada se pojavljujemo udruženo imamo puno snažniji efekt i možemo postići puno bolje rezultate. Provodimo niz kampanja u cilju jačanja Hrvatske kao turističke destinacije - kazao je Staničić. Uslijedila je rasprava.
Općine i gradovi mogu dobiti modernu automatsku meteorološku postaju - besplatno!
Druga točka bila jModernizacija meteorološko-motriteljske mreže u SDŽ - projekt METMONIC. Govornici su bili Stjepan Ivatek-Šahdan, voditelj Projekta i Zvonimir Jakopović, voditelj Službe za automatska i posebna mjerenja.
[fb_pe url="https://www.facebook.com/crometeo.hr/videos/1337692603020131/" bottom="30"]
- Ukupna vrijednost projketa je preko 340 milijuna kuna. Trajanje projekta je 4 godine i počeo je 1. listopada. Modernizira se 500 lokacija.
Što se tiče radarskih mjerenja, u unutrašnjosti će se napraviti zamjena postojećih radara koji su puno moderniji od sadašnjih oldtimera, od njih se može dobiti puno novih podataka. Što će se tiče radara na Jadranu, posatvit ćemo tri nova. Jedan je u Istri, jedan na Debeljaku u okolici Zadra, a treći na Roti na Pelješcu. S ovim radarima se ne skenira područje ispod nivoa antene. Nikakav snop ne ide ispod postavljene anete.
Postavljaju se i meteorološke plutače, njih pet, a mjerit će i stanje mora i atmosfere. To je vrlo bitno za sigurnost prometa. U Splitsko Dalmatinskoj lokaciji vrše se mjerenja na minimalno 60 lokacija. Glavne postaje ostat će gdje postoje zaposlenici DHMZ-a, a na drugim lokacijama postoje motritelji koji mjere tri puta dnevno.
Pozivam zainetresirane jedinice općine i gradove da se jave oko postavljanja automatskih meteoroloških postaja na području Dalmacije. One mjere same i šalju podatak svakih 10 minuta. Na većim postajama bitno je da u blizini nema viših prepreka na udaljenosti od 50 metara. Bitno je da postoji električna energija.
Sve zainteresirane općine i gradovi mogu nam se javiti na email oko dogovora. Sve se financira iz projekta EU. Zemljište može biti gradsko, općinsko ili državno. Kišomjerna postaja je 6x6 metara, a klimatološka 15x17. - kazao je Ivatek-Šahdan.
U raspravi su se javile zainteresirane općine, najviše sa srednjodalmatinskih otoka.
Vozni park prosječno star 22 godine
O nabavi vatrogasnih vozila za jedinice lokalne samouprave govorio je glavni županijski zapovjednik Dražen Glavina.
- Ove godine imali smo ekstreman srpanj i kolovoz po pitanju požara. Ove godine bilo je dosta požara jer smo imali dosta požara u kasnoj zimi i ranom proljeću. 4046 požara je bilo, a na otvorenom prostoru preko 2400. Od toga 32 su se proširila iznad 30 hektara, prvo je bio 17.6., a zadnji 10. rujna.
Izgorena površina ove godine u županiji je 11 600 hektara, lani samo 265 hektara.
Što se tiče voznog parka zahvaljujem županu na pokretanju inicijative kao i svima koji su nam pomogli da bi rješavali probleme ove turističke sezone. U Hrvatskoj smo 2. ili 3. po starosti voznog parka, prosjek nam je oko 22 godine.
U nas bi starost bila i veća, nego smo imali program Vlade u kojem je osobito Split dobio nova vozila. To su prva vozila koja smo dobili preko toga programa, a neke Općine su se samostalno upustili u taj program.
80 posto vozila koji gase požare otvorenog prostora je staro. Prijedlog je da županija daje učešće za nabavu vozila klase A, a cijena je oko milijun i 800 tisuća kuna, dakle s kompletnom opremom. Klasa B košta 1 700 000 kuna. Ova oprema u vozilima je jako skupa. Postoje i vozila za gašenje šumskih požara, cijene su, ovisno o šasiji o 1,6 do 2 milijuna kuna. Šasije su skupe jer su za vatrogasnu djelatnost. Županija će davati učešća za ta vozila iz proračuna, a lokalna samouprava će ili davati preostali iznos u cijelosti ili će davati kredit, ili bakovne garancije za kredit. Način kreditiranje, odabir banke, garancije, rok isporuke vozila su također bitne stavke. Raspisat će se zajednički natječaj da bi ponuda bila u konačnici jeftinija. Svi vatrogasci su sretni zbog ove inicijative. Ovo bi puno značilo za poboljšanje "krvne slike" vatrogasne tehnike u županiji.
Sada je na načelnicima da prihvate prijedlog župana i prihvate inicijativu! - zaključio je Glavina.
Unutar rasprave načelnik općine Baška Voda rekao je da je puno novih vatrogasnih vozila otišlo u kontinentalni dio zemlje, kako je rekao, po stranačkom ključu. Tamo vozila ni blizu nisu bitna kao na Jadranu - rekao je.
Župan ga je zamolio da se na sastanku izbjegne politikantstvo i da bez obzira kako se radilo do sada, treba ubuduće pokušati raditi na novi način. Gradonačelnik Imotskog rekao je da s godišnjim proračunom od 30 milijuna kuna neće biti u mogućnosti financirati 80 posto jednog vatrogasnog vozila.
Čak 153 napuštena obrazovna objekta u županiji
"Stavljanje u funkciju napuštenih osnovnih škola" bila je 4. točka dnevnog reda. O tome je govorio sam župan Blaženko Boban.
- Na području Splitsko-dalmatinske županije postoje 153 napuštena objekta koja su nekad bila u sustavu obrazovanja, uglavnom u Zagori. Postoje problemi vlasništva, legaliteta... Od spomenutog broja objekata, sada možemo raspolagati s 43 objekta, a s ostalima ćemo morati revidirati vlasničke odnose i riješiti probleme. Ti objekti ne mogu ići u komercijalne svrhe, ali Županija je voljna bilo lokalnoj zajednici, bilo udrugama (lovci, izviđači...) surađivati, pa primjerice i za kunu, ali morate iskazati interes za objekte s vašeg područja uz određene elaborate. Uvjet je da ako se ikada dogodi da to ponovno može postati obrazovna ustanova, da se to i dogodi. Ako bude interesa, onda ćemo surađivati.
Ovo je predmet interesa i obveza naše županije - kazao je župan Boban.
Uslijedila je rasprava. Gradonačelnik Imotskog, Ivan Budaći, je rekao da nitko neće ulagati milijune u takve objekte i upitao se je li moguća prodaja.
- Moguće je u zajedničkoj suradnji - kazao je župan, ali "samo kao zadnja opcija".
- Na podurčju Klisa postoje 2 osmoljetke i desetak područnih škola. Trebalo bi voditi računa i o održivotsti, razvoju turizma i lokalne zajednice. Apelirao bi da bude bolja suradnja škola - kazao je Jakov Vetma.
Besplatni udžbenici za sve učenike?
Peta točka dnevnog reda bila je "Nabava školskih knjiga za školsku godinu 2018./19.". Prezentirao je župan Boban.
- Za školsku godinu 18/19. želimo osigurati sve knjige za đake tako da napravimo svojevrsnu indeksaciju razvojnih potencijala naših lokalnih zajednica. Ne može SDŽ financijski isto pomagati Bašku Vodu, Podstranu, Solin kao Primorskom Docu, Otoku, Lokvičićima itd. Ne bi bilo korektno. Mislili smo napraviti tablicu koju bi zajedno usuglašavali. SDŽ bi osigurala dobar dio sredstava, možda do 40 posto od ukupne vrijednosti troška za osnovnoškolce. Za svaku Općinu to ne bi bila ista suma novca.
Svim ruralnim općinama sufinancirali bi, primjerice 70 ili 80 posto, bogatijim područjima sufinancirali bi 20 do 30 posto. Vilo bih da u sljedećem razdoblju, ne zadirući u vaše proračune, javite koliko ste do sada u svojim proračunima sufinancirali djecu za nabavku knjiga s vašeg područja. Znam da je dobar dio ljudi ovdje to radio. Trebamo u što skorije vrijeme napraviti tablicu uz sudjelovanje predstavnika općina i gradova.
U raspravi se izrazila briga što ako se budu mijenjali udžbenike uskoro, no prema najavi, minimalno sljedeće dvije godine neće se mijenjati.
Grad Solin bi, po ovoj formuli, morao izdvojiti još preko milijun kuna, što je za naš proračun skoro nemoguće. Solin bi po ovome dobio oko 20 posto od županije. Više sam za to da se više ili u potpunosti pomogne roditeljima lošijeg imovinskog stanja, a manje bogatijim - kazao je gradonačelnik Solina Dalibor Ninčević.
- Intencija je da mnogi roditelji idu u neke druge općine i gradove jer su tamo bolji uvjeti za stanovanje, školovanja itd. Radi se o solidarnosti općina i gradova prema ruralnim područjima i na o otocima da ljudi ostanu tamo. To je primarna intencija! - odgovorio je župan.
Projekti RERA-e
"Predstavljanje novih projekata Županijske razvojne agencije RERA" šesta je točka dnevnog reda. Projekt je predstavio ravnatelj Javne ustanove RERA SDŽ, Jozo Sarač.
- Sufinanciranja su oslonjena i na komunalnu i na socijalnu infrastrukturu. Primjerice, u program mogu uz preinake ući i planinarski domovi. Ovlast RERA-e je prikupiti ponude do 31. listopada, napraviti popis, popis mora biti usvojen na županijskom partnerskom Vijeću, i onda se potpisuje ugovor. Maksimalan broj projekata je 76, a preko 30 milijuna kuna je na raspolaganju. Može se dogoditi da se sredstva relociraju iz neke druge županije koja nije iskoristila sve što joj pripada.
Kod istog broja bodova prednost imaju prijave koje su stigle ranije.
U prvom krugu su 21 općina i gradova dobili sredstva, a kasnije još 7. 4 naše općine nisu prošle samo jer su zakasnile udariti žig u pošti. Jedna je zakasnila 12 minuta i izgubila 70.000 kuna.
Sarač je pozvao na prijavu na natječaj "Potpora za ulaganja u infrastrukturu vezano uz ravonj, modernizaciju i prilagodbu poljoprivrede i šumarstva!". Još se može kvalitetno prijaviti na projekt koji nije kompliciran - kazao je.
Dragan Jelić, pomoćnik ministrice Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije prezentirao je potom natječaje koji su u tijeku ili će uskoro biti otvoreni.
Zadnja točka dnevnog reda bila je "Razno". Župan Boban je nabrojio trenutne projekte na kojima radi SDŽ.
Nakon sastanka, uslijedilo je potpisivanje Ugovora o sanaciji postojećeg odlagališta Karepovac s izgradnjom novih ploha i pripadajuće infrastrukture (faza 1, paket A).
Ugovor su potpisali gradonačelnik Grada Splita Andro Krstulović Opara, direktor Eurco d.d. Vinkovci Hrvoje Merki i prokurist G.T. Trade d.o.o. Split Zoran Tonšić.
Uslijedilo je neformalno druženje na Kliškoj tvrđavi, a u fotogaleriji pogledajte zajedničko fotografiranje...