Split je luka od osobitog međunarodnog gospodarskog interesa za Republiku Hrvatsku, najveća nacionalna putnička luka i 14. u Europskoj uniji s prometom od skoro šest milijuna putnika, što je čini jednom od najprestižnijih na području Mediterana. Ulaganjem Lučke uprave Split u infrastrukturu u cilju pružanja izvrsnih uvjeta i usluga u putničkom prometu, Split se pozicionirao na europskoj turističkoj karti kao jedna od najpoželjnijih destinacija. Luka Split je nezaobilazna kada su u pitanju kružna putovanja na Jadranu i Sredozemlju. Posjetitelje iz cijelog svijeta privlače kulturno-povijesne znamenitosti grada Splita i Dalmacije, ali i bogata turistička ponuda posebno u ljetnoj sezoni. U posljednja dva desetljeća putnički promet se utrostručio, a promet vozila udvostručio. U tekućoj godini kroz luku Split je prošlo oko milijun vozila, što je povećanje od 20 posto u odnosu na godinu ranije ili period prije pandemije uzrokovane koronom, kada se dogodio očekivani pad.
Vice Mihanović uspješno vodi Lučku uprava Split oslanjajući se na podršku Vlade RH i na bespovratna sredstva iz EU fondova
Strateškim ulaganjima i korištenjem bespovratnih sredstava iz EU fondova za sufinanciranje projekata ravnatelj Lučke uprave Split Vice Mihanovića sa suradnicima nastoji ostvariti velike potencijale koje splitski lučki kompleks nesumnjivo posjeduje. U prilog ispravnom smjeru, koji je zauzela uprava tvrtke, ide i činjenica da su Vlada Republike Hrvatske, Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture i Splitsko-dalmatinska županija prepoznali gospodarsku važnost luke Split, o čemu svjedoči podrška i stvaranje preduvjeta za realizaciju kapitalnih investicija.
Završetak dogradnje Istočne obale, strateški projekt „Rekonstrukcija – dogradnja Obale kneza Domagoja I i II u Gradskoj luci Split, najbolji je pokazatelj kako Lučka uprava Split intenzivno radi na unapređenju lučkog kompleksa. Projekt je nastavak modularnog povećanja operativnih površina u Gradskoj luci kako bi se izbjegle gužve i zastoji u prometu. Dakle, u posljednja dva desetljeća kao odgovor na značajan rast broja putnika i vozila Lučka uprava Split je udvostručila operativne površine u Gradskoj luci i tako osigurala platformu za bolju protočnost prometa. Radi se o svojevrsnom nastavku složenog investicijskog ciklusa koji je svoj početni stadij imao prilikom izgradnje vanjskih vezova na lukobranu, kako bi se ostvarilo preusmjeravanje prometa kruzera izvan Gradske luke Split te poboljšao protok putnika i vozila prema srednjodalmatinskim otocima što je osiguralo značajnu propusnost. Uz navedeno, izgradnjom moderne Ribarske luke Brižine uz sufinanciranje preko Operativnog programa za pomorstvo i ribarstvo 2014.-2020. zadovoljene su potrebe naših ribara. Također, u Gradskoj luci su stvorene pretpostavke za buduća ulaganja u lučkom kompleksu izgradnjom vezova za prihvat brodova duljine do 320 i do 270 metara te dvije rampe za trajekte širine 28 metara.
Projekt dogradnje Istočne obale je Gradsku luku otvorio građanima i putnicima
Splitu je bila potrebna dogradnja Istočne obale, koju je u svom mandatu realizirao ravnatelj Vice Mihanović, čime je značajno povećan kapacitet luke za prihvat brodova te su stvorene pretpostavke za bolju protočnost vozila i pješaka. Projekt je sufinanciran iz Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014.-2020. u visini od 85 posto te iz Državnog proračuna u visini od 15 posto, što na kraju Lučku upravu nije koštalo ništa.
Splitska strateška investicija spada u red najvećih građevinskih pothvata u modernoj povijesti Splita, kojim su građani Splita 150 godina od izgradnje na istočnoj obali dobili novu rivu. Dogradnjom koja je išla pet i pol metara prema moru čime se širina povećala s četiri metra na devet i pol metara, dogodile su se značajne promjene na području lučke funkcionalnosti i sigurnosti svih korisnika. Naglasak je na osiguravanje pristupačnosti osobama s invaliditetom i osobama smanjene pokretljivosti. Novostvorena površina operativne obale povećana je na 1.407 metara četvornih pri čemu duljina Obale kneza Domagoja I iznosi 135 metara i duljina Obale kneza Domagoja II 125 metara. Obala u potpunosti zadovoljava sve standarde što je svrstava u modernu luku koja je opremljena komunalnom opremom, rasvjetom, ormarićima za opskrbu brodova strujom i vodom i popločana kamenom. Uređene su dodatne zelene površine i postavljene dekorativne podne ploče te je razdvojen dio za pješačku komunikaciju od dijela za ukrcaj i iskrcaj, privez i opskrbu brodova. Za sve korisnike je najbitnije da je omogućena nesmetana komunikacija čitavom Istočnom obalom bez zapreka uključujući i pristup javnoj prometnoj površini. Uređenjem istočne obale korisnici su dobili dodatnu zonu za odmor i rekreaciju lokalnog stanovništva i turista što bi trebalo rezultirati pozitivnim efektima na percepciju grada Splita i zadovoljstvo posjetitelja lokacijom i destinacijom. Tijekom srpnja i kolovoza luka Split ostvari oko 40 posto godišnjeg putničkog prometa, a od lipnja do rujna oko dvije trećine ukupnog putničkog prometa. Rast prometa na svim razinama predstavlja veliki izazov za Lučku upravu Split, koja je na navedeno planski odgovorila udvostručenjem operativnih površina u Gradskoj luci s 20 tisuća na 44 tisuće metara četvornih. Cijeli proces se provodio postupno, kako se ne bi ugrozilo operativno funkcioniranje luke, pogotovo u mjesecima turističke sezone.
U centru Splita su smanjene gužve i povećana je protočnost vozila i pješaka, a najveću korist na razini cijele godine imaju naši otočani
Proširenjem obalnog koridora i uređenjem pješačke zone ostvaren je primaran cilj u pogledu osiguranja bolje kvalitete prometa i smanjenja gužvi. Navedeno se ponajviše odnosi na vozila i pješake koji su rekonstrukcijom dobili proširen prometni koridor i pješačku zonu. Evidentno je da se skratilo vrijeme zadržavanja u luci i da se na jednostavniji način realizira transfer ljudi i roba prema centru grada ili u smjeru prometnih koridora. Visoki kriteriji su postavljeni i u segmentu ekoloških standarda radi promicanja održive i ekološke mobilnosti. Rekonstrukcijom Obale kneza Domagoja I i II u Gradskoj luci Split, svim korisnicima se nudi znatno veća kvaliteta usluge, što je posebno bitno u turističkoj sezoni kada se u samoj špici sezone. Rast putničkog prometa od sedam posto u 2023. godini u odnosu na prethodnu godinu, jasno pokazuje kako je projekt dogradnje Istočne obale bio potreban o čemu govori i oduševljenje građana Splita i naših otočana.
Ostvareno je poboljšanje u smjeru učestalosti i kvalitete lokalnog linijskog pomorskog prometa što će u konačnici rezultirati uvođenjem dodatnih linija za katamarane i hidroglisere, čemu se najviše raduju stanovnici srednjodalmatinskih otoka i turisti. U ljetnoj sezoni će svi dionici koji participiraju u turizmu dobiti više mogućnosti kako bi se osigurala odgovarajuća dostupnost kopna. Generalno se stvaraju uvjeti za sprečavanje depopulacije stanovništva i ravnomjerniji regionalni razvoj. Jedan od ciljeva u otočnoj subregiji je da se politikom demografske obnove i gospodarskog razvoja ostvari svojevrsna revitalizacija. Naime, povećavanjem učestalosti putničkog prometa značajnu korist će imati brodari koji nude uslugu prijevoza na novim putničkim linijama, kao i poduzetnici koji djeluju na području istočne obale uslijed povećanog zadržavanja lokalnog stanovništva i turista što ostavlja dovoljno prostora da se ostvari održivost i stvori profit.
Lučka uprava Split je pred realizacijom novih kapitalnih projekata
Pred građanima Splita je realizacija još nekoliko strateškog projekta čime će se dodatno unaprijediti infrastruktura u Gradskoj luci Split, a radi se o projektu vrijednom 17 milijuna eura, poznatog pod imenom „Novi putnički terminal“ koji je planira graditi na lukobranu. Projekt je sufinanciran sredstvima EU-a iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021.-2026. i Državnog proračuna. Povećanjem operativne površine će se omogućiti još bolja protočnost u Gradskoj luci i centru Splita. Očekuju nas i daljnja ulaganja u proširenje i produljenje Gata sv. Petra, i projekt vrijedan 25 milijuna eura je sufinanciran iz EU fondova. Također, iz EU fondova će se sufinancirati i projekt Stinice vrijedan 50 milijuna eura čime će se ostvariti prebacivanje kamionskog prometa u Sjevernu luku. Vlada RH je projekt proglasila strateškom državnom investicijom s ciljem prebacivanja prometa s ceste na more. Kontinuitet ulaganja bi se provodio i na lučkom području na Resniku gdje je predviđena izgradnja novih vezova za katamarane. Pozitivne posljedice će se manifestirati u aspektu smanjenja gužvi i poboljšane protočnosti, značajnih ušteda, a zadovoljit će se i ekološki aspekt što je jako bitno s obzirom na to da se projekt realizira u neposrednoj blizini Zračne luke Split što će aktivirati princip održivog razvoja. Aktivirani su i EU projekti za prekograničnu suradnju, s kojima Lučka uprava Split nastavlja dokazanu praksu i za financijsko razdoblje (2021.-2027.).
Posve je jasno da se Lučka uprava Split proklamira kao jedna od najuspješnijih na području apliciranja prema EU fondovima, čemu doprinosi podrška političke vertikale koju čine Vlada RH – resorno ministarstvo – Splitsko-dalmatinska županija.