Ljudi nas često pitaju što radimo sa zmijama koje uhvatimo prilikom naših intervencija pa na odgovor kako ih puštamo natrag u prirodu mnogi od njih u počinju podizati obrve u čudu.
No krenimo redom, prvo nešto o našim zmijama. U Hrvatskoj živi 15 vrsta zmija, od kojih su samo tri otrovnice (poskok, riđovka i planinski žutokrug), dok je preostalih 12 neotrovno i neopasno. Katkad se kao zmije "poluotrovnice" još spominju crnokrpica i zmajur, ali one, iako imaju žlijezde koje proizvode otrov i stražnje zube kojima ga ubrizgavaju, ne mogu dovoljno ugristi čovjeka da bi mu ubrizgale otrov, a i samo unošenje otrova presporo je da bi nas ugrozilo.
U našoj zemlji zmije spadaju u ugrožene životinje pa je tako U Crvenu knjigu vodozemaca i gmazova Republike Hrvatske uvršteno pet vrsta zmija od kojih je planinski žutokrug naveden kao ugrožen (EN), a smičalina, ribarica, zmija, sljeparica i crvenkrpica kao vrste s nedovoljno podataka (DD).
Razlozi ugroženosti zmija u Hrvatskoj su cijepanje staništa uslijed urbanizacije, stradavanje na prometnicama, zaraštanje travnjaka kao posljedica, prestanka ekstenzivnog stočarenja, ubijanje kao posljedica straha, ilegalno komercijalno skupljanje za terariste i onečišćenje.
Shodno tome svih 15 vrsta zmija u Republici Hrvatskoj zaštićeno je Zakonom o zaštiti prirode, odnosno Pravilnikom o proglašavanju divljih svojti zaštićenim i strogo zaštićenim, te se ne smiju namjerno ozljeđivati ni ubijati. Također je zabranjeno i njihovo uznemirivanje, hvatanje i držanje u zatočeništvu. U staništima zmija, a naš otok je baš jedno od takvih staništa, valja se pridržavati određenih obrazaca ponašanja. pa tako pri izlascima u prirodu i šetnjama kroz visoku travu ili grmlje treba nositi duge hlače i cipele koje štite nogu od ugriza.
U šetnji treba paziti da se ne staje na nepregledna mjesta, da ih se ne dodiruje rukama, a prije odmora treba provjeriti mjesto na kojemu ćemo sjediti.
Zmije otrovnice
Ako baš nemate sreće pa vas zmija ugrize dobro je da znate kako zmije mogu vrlo točno odrediti koliku dozu otrova će ispustiti u pojedinom ugrizu, pa se često događa da ga s obrambenim ugrizom uopće i ne ispuste. Tada govorimo o „suhom ugrizu”.