Proljetni mjeseci idealni su za uživanje u svježe ubranim šparogama. Mada neki više vole komentirati njihove ovo(pro)ljetne cijene na tržnicama diljem Hrvatske, Kružice su se odlučile same ubrati šparoge i izprezentirati ih kroz zanimljiva predavanja sa naglaskom na gastro priču.
U organizaciji Udruge poslovnih žena Krug i Agroturizma Konavle, upriličeno je iznimno zanimljivo edukacijsko-gastro veče u Seoskoj kući Novaković u Čilipima nazvano COOKe& šparoge. Brojne okupljene uvodno je u ime organizatora pozdravila predsjednica Udruge poslovnih žena Hrvatske Sanja Putica te Božo Lasić, načelnik Općine Konavle koja je dala potporu održavanju ove gastro edukacije.
Brojni Konavljani, mahom članovi Agroturizma Konavle došli su kako bi iz prve ruke čuli predavanje Šime Martinovića iz Istre, labinjanina koji već nekoliko godina promovira sadnju divlje šparoge u kontroliranim uvjetima.
"Šparoge su jedna od najcjenjenijih sezonskih namirnica koja se već stoljećima koristi u kulinarstvu i medicini. Ogroman je potencijal uzgoja divljih šparoga u maslinicima i vrtovima, uz minimalne troškove. Time se mogućnost konzumiranja ove namirnice produljuje na cijelu godinu. A znamo kako se to sve može iskoristiti kroz gastro priču i u svrhu turizma", naglasio je na predavanju COOKe & šparoge Šime Martinović poznatiji pod nadimkom Šjor Šime šparoga. Njegovo cijelo predavanje možete pogledati ovdje:
Ovaj entuzijast i pionir u uzgoju divlje šparoge u Hrvatskoj sa sobom je donio i podijelio više od pedeset sadnica divlje šparoge koje je sam uzgojio. Uostalom, njegove sadnice već rastu diljem Hrvatske, a troje zaljubljenika u šparoge sa dubrovačkog područja već je otprije posadilo njegove sadnice.
U nastavku pročitajte razgovor sa Šimom Martinovićema na temu uzgoja divljih šparoga.
Možete nam ukratko reći mogu li se divlje šparoge uzgajati i u našem vrtu?
- Ideja nam je da “carsko jelo” bude dostupno u svakom vrtu. Kod mene već rastu ispod kivija, među maslinama, gdje god poželite. Dakle, možemo reći da se radi o svojevrsnoj konsocijaciji ili sinergiji s drugim biljkama. Najbolje uspijevaju na suncu, ali još bolje u sjeni.
Čula sam da u Istri već postoje i prve plantaže?
- Da, upravo tako. Trenutačno radimo na nekih hektar i pol. Primjerice, sadimo ih između žižula i maslina, ili između pistacija i bajama. Kod mene osobno rastu uz trešnje i smokve, tako da se praktički mogu kombinirati s raznim kulturama. Uspostavio sam tri ili četiri rasadnika kako bismo imali dovoljnu količinu sadnica. Znanje već imamo, a tko želi, može ga steći na predavanjima. Primjerice, jedan gospodin s Brgata već je postigao uspjeh s našim sjemenom. Nema razloga za kukanje. Tko god ubere sjeme i dobije upute, za dvije godine može imati vlastite sadnice, a za četiri-pet godina već brati ozbiljnu količinu šparoga. Jedna biljka može dati pravo bogatstvo nakon desetak godina i trajati 30 do 40 godina. Divlja šparoga sadrži puno vitamina, antioksidanse i sumpor, koji joj daje prepoznatljiv okus i miris.
Članovi konavoskih udruga doveli su vas da o tome pričate i na jugu Hrvatske. Planirate li proširiti ovu priču i izvan zemlje?
- Već su dolazili ljudi iz Italije i Slovenije. Prepoznali su vrijednost divljih šparoga kao delikatese koju je moguće komercijalno uzgajati. Posebno je to važno danas, kad su klimatske promjene sve izraženije. U slučaju velike suše, divlju šparogu u kontroliranim uvjetima ipak možete zalijevati i tako osigurati dio uroda. U planu nam je i „programirano“ uzgajanje – ne 100%, ali recimo 30% – pa da imamo šparoge i u doba godine kad ih nitko drugi ne nudi. Možemo, primjerice, osigurati svježe šparoge za Veliku Gospu, što je zaista rijetkost u Europi. Radimo i na turističkim stazama za invalide, gdje bi svakih nekoliko metara bila posađena smokva ili šparoga, pa da svi mogu doživjeti branje “carskog jela”. Već iz doba Staroga Rima šparoga je bila na glasu kao nešto posebno, a vrtnu je šparogu Europa upoznala preko Azije. Danas možda samo četiri ili pet ljudi u Europi doista zna i prakticira sustavan uzgoj divlje šparoge. Podijelio sam svoje iskustvo i znanje da to bude javno dobro.
Gnoje li se te šparoge ili rastu isključivo na prirodan način?
- U prirodi najbolje uspijevaju ispod zidova, gdje se skuplja lišće i stvara humus. To bismo trebali oponašati – umjesto bacanja lišća i biljnog otpada, treba sve sjeckati i malčirati, kako bismo obnovili tlo i pridonijeli boljem imunitetu biljke. Kao što radimo na vlastitom imunitetu, tako se moramo pobrinuti i za “zdravlje” biljaka. Uvođenjem glista i prirodnih postupaka zemlji vraćamo mikroelemente, a biljkama otpornost.
Postoji li ikakva razlika između vaše uzgojene divlje šparoge i one iz prirodnog staništa?
- Zapravo ne, možda je uzgojena čak i kvalitetnija jer u kontroliranim uvjetima možemo nadoknaditi vodu u vrijeme suše, dati joj malč i dovoljno humusa. Prirodna je metoda uvijek najbolja – oponašamo ono što se u prirodi već događa. Radimo i na projektu agrosolara, tj. na postavljanju solarnih panela koji bi pružali djelomičnu sjenu (30-40%), a ispod bismo uzgajali šparoge koje dobro podnose visoke temperature. Planiramo i držati ovce da popasu korov, a one zauzvrat gnoje tlo. Cilj je stvoriti održiv ekosustav koji uključuje više kultura i životinja. Tako možemo dobiti “carsko jelo” u vlastitom vrtu, a istovremeno pokazati posjetiteljima kako izgleda autentična, prirodna poljoprivreda.
O nutritivnim blagodatima šparoge, poglavito naše divlje, govorila je magistra Mihaela Gavrić iz dubrovačke Ljekarne Čebulc. Naglasila je zašto bi šparoge češće trebali uključiti u prehranu te koliki saveznik mogu biti za naš imunološki sustav.
Donosimo razgovor s magistrom Gavrić.
Koja je nutritivna vrijednost šparoga i zašto bismo ih trebali češće uključivati u svakodnevnu prehranu?
- Šparoge su izrazito vrijedne jer sadrže visok udio vode, vitamine, minerale i posebno folnu kiselinu. Također su bogate vitaminom C i glutationom, jednim od najjačih antioksidansa u ljudskom tijelu, koji štiti stanice od oksidativnog stresa i pomaže u detoksikaciji organizma. Folna kiselina ključna je ne samo u trudnoći nego i u drugim životnim razdobljima, jer doprinosi snižavanju razine homocisteina u krvi, što smanjuje rizik od kardiovaskularnih bolesti poput ateroskleroze i srčanog udara.
Znači, možemo reći da su šparoge pogodne za širok krug ljudi?
- Svakako. Zbog visokog udjela kalija i niske razine natrija šparoge djeluju kao prirodni diuretik, potiču rad bubrega, pročišćavaju krv i mogu pomoći kod uklanjanja žučnih te mokraćnih kamenaca. Preporučuju se i osobama koje boluju od reumatoidnog artritisa, povišenog krvnog tlaka ili imaju problema s krvožilnim sustavom. Osim toga, sadrže rutin, koji dodatno učvršćuje stijenke krvnih žila.
U kojoj se količini preporučuje konzumacija šparoga?
- Neki izvori spominju do četiri žlice kuhanih šparoga na dan. Mi najčešće jedemo samo izdanke, no cijela je biljka bogata aktivnim tvarima – od korijena do cvjetova. Kad bi se razvili standardizirani pripravci, učinak bi vjerojatno bio još izraženiji. Ipak, i ovakva redovita, svakodnevna konzumacija u svježem ili kuhanom obliku donosi brojne koristi. Nisam naišla na podatke koji bi ukazivali na štetne posljedice prekomjernog unosa, iako je za sve potrebna razumna mjera.
Postoji li razlika između divljih šparoga i onih uzgojenih?
- Divlje šparoge, prema dosadašnjim istraživanjima, često sadrže više ljekovitih tvari nego kultivirane. Zašto to ne iskoristiti, osobito ako živimo u podneblju gdje divlje šparoge rastu prirodno? Dobro je birati ono što nam priroda sama nudi i prilagoditi prehranu lokalnim uvjetima.
Prezentacija jela
Mala ali snažna sinergija Kružica koje su iznijele cijeli događaj, zaokružila je cijelu priču o šparogama sa gastro prezentacijom nekih od jela koja se mogu spraviti od ove proljetne zelene poslastice.
Uz čašicu pelješke maraštine Pegasus iz Vinarije Dubrava koja se savršeno sljubila sa spravljenim jelima, brojni okupljeni probali su rizot, salatu, pesto i krem juhu od divljih šparoga.
Naime, većinu od nekoliko kilograma šparoga sa kojima su se pripremila jela, ubrale su same Kružice, a svu kulinarsku pripremu od osmišljavanja jelovnika do prezentacije na tanjuru (pred)vodila je Konavoka i Kružica Stanka Seka Divizić.
Večer COOKe i šparoge, prva ovakva, osmišljena je upravo kako bi sudionicima približila umjetnost pripreme jela od kuka i šparoga te time promovirala zdravu hranu. A prema iznimno pozitivnim reakcijama ovaj i ovakav događaj mogao bi biti tek prvi u nizu edukativnih i gastro događanja u organizaciji dubrovačkih Kružica.
Od jednostavnih do raskošnih jela
Ovu radionicu organizirale su poslovne žene koje vjeruju u moć povezivanja kroz gastronomiju. Šparoge su poznate po svojoj nutritivnoj vrijednosti i svestranosti u kuhinji, a upravo su zato i bile inspiracija za ovo predavanje i degustaciju.
Služile su se još u starom Egiptu i Rimu, gdje su smatrane luksuznom namirnicom. Danas se koriste u raznim kuhinjama diljem svijeta – od jednostavnih salata do raskošnih jela poput rižota koji je bio serviran na događaju COOKe & šparoge. Njihov blagi, orašasti okus savršeno se slaže s maslinovim uljem, parmezanom ili jajima. Bilo bi izvrsno kada bi ih u dalmatinskim restoranima mogli ponuditi i našim gostima.
Divlje šparoge, koje rastu u prirodi, imaju intenzivniji okus i tanje izdanke od uzgojenih sorti. Njihova berba zahtijeva strpljenje i vještinu, što ih čini pravim delicijama za ljubitelje prirode.
