Na zapadu Imotske krajine smjestilo se naselje Lovreć unutar kojega se nalazi vinarija Katich, mlada vinarija koja je s prvim vinima tek izašla na tržište. 10 hektara vinograda, 12 vinskih etiketa nešto su čime se cijela Imotska krajina ponosi.
Kao što je Bela Hamvas u knjizi 'Filozofija vina' napisao 'Nije mi samo cilj, već i čast da u tom odjeljku položim temelje za sve buduće filozofije vina', tako i ova vinarija polaže temelje u razvoju vina ovoga podneblja.
"Kao i većina ljudi iz Imotskog, i mi smo vezani uz lozu"
Dok smo se približavali vinskim podrumima, veliki strojevi radili su na proširenju vinarije. Vlasnik vinarije primarno se bavi građevinskim poslovima, cijela je firma privatno građevinska, a u blizini se nalazi i kamenolom koji radi već dvije godine.
Do zadnje berbe na ovoj je lokaciji bio veći dio proizvodnje koja je sada prebačena na drugu lokaciju. U Imotskom polju nalaze se vinogradi, a ovdje u Lovreću ipak ostaje gušt prezentacije vina.
Dobrodošlicu su nam poželjeli Ilijana Katić, kćer vlasnika vinarije Nikice Katića i enolog Viktor Zdilar, koji nam je prepričao početke.
"S Nikicom sam od početka u ovom projektu. Kao i većina ljudi iz Imotskog, i mi smo vezani uz lozu. Obiteljski smo uvijek imali loze i radili vino. Započeo je Nikičin pradjed, nastavili djed i otac, i prenijeli na Nikicu koji nastavlja - s iskustvom i ljubavlju.
Tamo negdje 2007., 2008. još se više zaljubio u vino. Igrom slučaja počeo se družiti s vinarima. S obzirom na to da je i tada imao tešku mehanizaciju, vinograd je pripremao i jednom od najpoznatijih i najuglednijih hrvatskih vinara Zlatanu Plenkoviću, u Bastu pored Makarske. Kušao je vina sa Zlatanom i nakon toga mu je Zlatan dao korištene barik bačve da za svoj gušt isproba kako ide proces pravljenja vina.
Malo po malo, iz godine u godinu, kako je ta ljubav rasla, on je počeo saditi i podizati vinograde. Podrum u kojem sada sjedimo napravio je za ekipu i druženje 2008. Tada nije razmišljao da će njegov novi hobi prerasti u veći biznis kakav je danas", uvodno nam je rekao enolog Zdilar.
Merlot iz 2020. upravo se odmara i priprema za punjenje
Nakon kušaonice na ulazu, u nastavku se nalazi prostorija s tankovima, inox bačvama zapremnine 2000 litara. Merlot iz 2020. koji je bio u barik bačvama sada je izvađen da se malo 'odmori' i pripremi u inoxu i onda će se puniti u butelje.
"Ne tako davne 2015. Nikica i ja smo počeli ozbiljno surađivati. Tada sam već bio enolog s iskustvom, iza mene su bili neki drugi projekti, i tu smo se našli, kliknuli. Svidio mi se njegov entuzijazam, ideja i posvećenost tako da sam cijeli projekt prihvatio kao vlastiti.
Odležavanja, pa zatim čekanja, odlučili smo se na jedan možda teži, ali kvalitetniji put u samom vinarstvu. Prvo je bilo potrebno uložiti. Odlučili smo se razvijati radeći samo iz vlastitih vinograda kako bismo imali sve pod kontrolom: i grožđe, i kvalitetu grožđa. Naravno, htjeli smo prezentirati ovo područje - mi smo iz Imotskog i radimo grožđe iz imotskih vinograda, nije bilo govora da bismo grožđe dovozili s drugih lokacija. Godinu, dvije nakon počeli su ozbiljniji urodi", nastavio je Zdilar.
Vinarija Katich teži isključivo kvaliteti i vina se shodno tomu izbacuju na tržište kada su u fazi optimalne zrelosti. Za primjer, vino iz jedne od prvih berbi iz 2018. tek je sada na tržištu. Skoro dvije godine odležavalo je u bariku, pa pola godine u inoxu i nakon toga u boci godinu i pol dana.
"Barik bačve, većinom se koriste neka 3-4 prohoda, vina. To je optimum arome i okusa koje jedna bačva može dati. Nakon toga se bačva može koristiti za mikrooksidaciju jer vino kroz pore na bačvi prima mikro kisik, tako povoljnije stari i bolje omekšava crno vino. Bačva se može i dalje koristiti ali više ne daje okus na vaniliju, čokoladu, kožu ili dim", stručno pojašnjava naš sugovornik.
Barik bačve danas se rade od tri vrste hrasta: francuskog, američkog i slavonskog. Svaka vrsta hrasta ima karakterističnu aromu. Američki hrast daje aromu vanilije, francuski kompleksnosti kože i dima, a slavonski je malo manje napadan s aromama, ali zato daje dobru strukturu. Bačve većinom traju osam godina, vina odležavaju od godinu do dvije, ovisno kako koje vino podnosi odležavanje.
Enolog Zdilar u komisiji je Sabatine
Iako je Sabatina međunarodni susret vinogradara i vinara koji uz stručni program i ocjenjuje vina, vinarija Katich do sada nije sudjelovala u ocjenjivačkom dijelu Sabatine. Kažu nam da je Sabatina zasigurno dobra radi druženja kada se nakon berbe vide s kolegama. Enolog Zdilar u komisiji je Sabatine kao ocjenjivač.
ZAVRŠENA SABATINA 2023. Jedno je vino već šesti put za redom odnijelo šampionsku titulu
Naglasak na autohtone sorte kujundžušu i trnjak
A kakav bi to posjet vinariji bio bez kušanja vina? Mi smo se odlučili za rizervu iz 2018. koja je 50 posto syrah, 40 posto cabarnet sauvignon i 10 posto merlot. Baš ta rizerva je na Dekanteru, međunarodnom ocjenjivanju vina, visoko ocijenjena - dobila je 93 od mogućih 100 bodova.
"Uvijek se vrati odnos prema vinu i vinogradima, prepoznaje tržište. Na lokalnim natjecanjima često smo šampioni i dobivamo zlatne medalje. Prošlu sezonu po prvi put smo poslali četiri vina na ocjenjivanje na Dekanter. Taj prvi put smo dobili četiri srebrne medalje", ponosan je Zdilar.
Kujundžuša i trnjak autohtone su sorte imotskih vinograda. Kujundžuša se uzgaja samo na području Imotskog, dok trnjka ima i u zapadnoj Hercegovini, ali i u Vrgorcu. Prva etiketa trnjka, prva berba, u vinariji Katich je iz 2020.
"Moramo rasti u autohtonim vinima - kujundžuši i trnjku, kao vinima kojih nema nigdje drugo u svijetu i treba ih promovirati kao takve. Većina se vina proda kroz turizam jer turisti kada dođu obično traže lokalno, autohtono. Te dvije sorte su kroz povijest bile dosta zapostavljene, krivo valorizirane i krivo im se pristupalo na tehnološki način.
Zanimljivo ih je interpretirati na moderan način i dati im bolju kvalitetu i prepoznatljivost. Sorte su to koje nisu bile prepoznate i cijenjene na tržištu, a danas smo svjedoci da i na njih netko kaže 'wow, ova kujundžuša, ovo je stvarno dobro'.
Trnjak je sada postao i hit sorta, hit vino, jer je sve iznenadio svojim potencijalom. Ovo moderno crno vino odlične je obojenosti, može nakupiti srednje do visoke alkohole, ima odlične kiseline i izražene tanine koji su mekani i brzo se sljube pa ima odličan potencijal i za starenje", kazao je enolog Zdilar.
Koje su zadaće enologa?
Posao enologa u ovoj vinariji kreće već u vinogradu. Od sadnje i kontrole vinograda, formiranja uzgojnog oblika vinove loze, pa kroz cijelu vegetaciju kada loza dođe na puni rod. U svim fazama rasta vegetacije prati i daje uputstva kako raditi plijevljenje, kako zaštititi vinove loze od bolesti.
"Za jedan krajnji, vrhunski rezultat svaki bi enolog trebao imati upliv upravo u vinogradu jer se vino zapravo već tamo počinje raditi. Kasnije, određujem koliko ćemo reducirati grožđe ako grožđe prethodno nismo uspjeli reducirati samom rezidbom i uzgojnim oblikom, a za neka vina i hoćemo li ostavljati toliki urod na lozi ili ćemo nešto reducirati i raditi takozvanu 'zelenu berbu', odnosno, nešto grožđa jednostavno skinuti i baciti kako bi rezultati bili bolji. Odlučujem i u kojim fazama i koliko lista skinuti da grožđe bude ili zasjenjeno ili otvoreno. To su sve finese da dobijemo što bolju kvalitetu", istaknuo je Zdilar.
Iduća faza obuhvaća kontrolu u samom podrumu. Viktor određuje i vrijeme berbe - koji dan se bere koja sorta. Za taj dio, važno je odrediti tehnološku zrelost grožđa s pomoću različitih parametara, od vizualnih do kontaktnih i uz pomoć kemijskih analiza.
"Puno je tu parametara. I kakvo nas vrijeme očekuje sljedećih dana, hoće li dugi kišni periodi. Prije dogovorenog dana berbe mora biti posložena cijela tehnologija jer grožđe koje uđe mora se znati na koji način će se prerađivati i kojim tehnološkim metodama, ali i što će se sve raditi na grožđu da se dobije određeno vino. Podrum se pripremi, kapaciteti oslobode", napomenuo je naš sugovornik.
Prvo se proizvodi mošt koji treba fermentirati da bi od njega nastalo vino. Kada je mošt u podrumu, onda se svakodnevno po više puta dnevno kontroliraju, kušaju i prate svi tankovi koji su u fermentaciji da nešto ne pođe u krivo. Rade se mjerenja, analize i donose odluke.
"Kada završi fermentacija i ustanovimo da je mošt isfermentirao i da je nastalo vino, onda radimo prvi pretok. Nakon prvog pretoka vina idu na 'školovanje', vino do boce prolazi sazrijevanje, odležavanje od berbe do punjenja. Ta se faza provodi u dogovoru s vlasnikom, a posao enologa je 'školovanje' provesti što kvalitetnije u djelo", objasnio je Zdilar.
Uz sve navedeno, enolog daje i osnovu planovima za plasman vina na tržište. Jer ipak, enolog je osoba koja najbolje poznaje vino.
Kušačkih tura ima najavljenih i nenajavljenih
U ovoj vinariji za prodaju, prezentaciju, marketing i odnos s klijentima zadužena je Ilijana Katić, diplomirana ekonomistica. Ilijana je završila i somelijerski tečaj te naučila vinski jezik.
"U proizvodnju vina u obitelji smo uključeni svi. Netko više, netko manje, koliko tko stigne. Sestrin muž Luka vodi vinograde i pogon za punjenje vinarije. Prije dok je proizvodnja bila manja, bilo je lakše, ali sada tržište od nas iziskuje više", kazala je Ilijana.
Tijekom ljeta gostiju ne manjka. Za njih se organiziraju kušačke ture kojih bude najavljenih, ali i nenajavljenih.
"Prezentiramo vino uz domaće proizvode. Pršut, kobasice i kulen sami proizvodimo. Sve je autohtono kako bi kupci imali doživljaj domaće hrane. Ako zažele, mogu i rajčice ubrati iz vrta, strance to posebno oduševljava.
Bilo je do sada simpatičnih situacija - iz daleka bismo znali vidjeti turiste koji izgledaju kao da su zalutali, a kada bi se približili shvatili bismo da u ruci drže našu praznu bocu vina. S dolaskom bi pitali mogu li kod nas kupiti navedeno vino jer su ga pili u jednom od obližnjih restorana i jako im se svidjelo. Tada oduševljeno kupe više kartona", prepričala nam je zgodu Ilijana.
Prvi vinogradi zasađeni 2012. i 2013. urodili su plodom - vinarija Katich nastavlja promovirati Hrvatsku i Imotsku krajinu kao novu, još uvijek neistraženu vinsku regiju. Grozd po grozd, iz dana u dan, jer tako se i grade turističke destinacije - strpljenjem i predanim radom.
Vina vinarije Katich dostupna su najviše u restoranima i hotelima, a ima ih i u ponekim specijaliziranim vinotekama.
