Povremena loša raspoloženja i burne reakcije su normalni dio adolescencije koja je itekako zahtjevna ako uzmemo u obzir da je to vrijeme kada mlade osobe trebaju i moraju uspostaviti ravnotežu između svojih strahova i očekivanja. Ali što kada se ne radi samo o tome već je riječ o puno ozbiljnijem problemu – psihičkom problemu?
Na sreću, odgovorni roditelji prepoznaju promjene u ponašanju svoje djece i čine sve kako bih im omogućili potrebno liječenje. Prvi korak jest spomenuto prepoznavanje problema, a potom odlazak kod stručne osobe, najčešće dječjeg psihologa ili psihijatra.
Iako živimo, kako volimo kazati, u modernom dobu, još uvijek je tema odlaska kod psihijatra tabu tema i o tome se čak uopće dovoljno ne govori. Neki se srame, smatraju da je to nešto loše, prikrivaju to, dok drugi odmah misle da 'nitko nije toliko baš lud' da mu treba psihijatar. Mišljenja je mnogo i podijeljena su, ali činjenica s kojom se svi trebamo upoznati jest da se pregledi dječjeg psihijatra odnose na problematiku iz područja dječje psihijatrije koji obuhvaćaju psihički razvoj djeteta i adolescenta, razvojne varijacije i odstupanje od prosječnog razvoja te na različite psihičke tegobe koje mogu nastati već u ranom razdoblju života.
Djeca s problemima mentalnog zdravlja predstavljaju najranjiviju skupinu našeg društva i treba im pristupiti s posebnom pažnjom stoga je jako bitno odmah i naglasiti kako su sve te teškoće s kojima se roditelji i djeca susreću premostive samo je potrebno zatražiti pomoć.
Alarmantne brojke - gorući problemi u međuvremenu nisu riješeni i implementirani
Poražavajuća, itekako zabrinjavajuća, jest brojka hitnih hospitalizacija djece sa psihičkim problemima. U 2019. godini broj hitnih hospitalizacija bio je 1.448 dok se u prošloj godini, 2022. godini, ta brojka popela na 2.264. To je povećanje od čak 56%! Broj suicida je porastao za gotovo 30% u 2022. godini u odnosu na prošle godine izviješteno je na tematskoj sjednici Odbora za zdravstvo i socijalnu politiku o stanju dječje psihijatrije u Hrvatskoj 2022.
Na tematskoj sjednici 2023. godine na kojoj su se okupili stručnjaci iz područja dječje psihijatrije, predstavnici resornih ministarstava, institucija pravobraniteljica te predstavnici više zavoda i klinika iz različitih hrvatskih bolnica kako bi raspravljali o stanju dječje psihijatrije te predložili određena rješenja kako bi se sadašnja situacija učinila boljom, brojke su i dalje poražavajuće.
"Djeca s problemima mentalnog zdravlja predstavljaju najranjiviju skupinu našeg društva koju smo dužni posebno zaštititi, a činjenica da se liječenjem u ranoj fazi preveniraju psihičke smetnje u odrasloj dobi još više naglašava potrebu sustavnog rješavanja ovog problema", rekla je predsjednica Odbora za zdravstvo i socijalnu politiku Renata Sabljar-Dračevac.
Dodala je kako u području zaštite mentalnog zdravlja djece postoji niz poteškoća koje su vezane za neodgovarajuće uvjete liječenja, nedovoljan broj stručnjaka koji rade s djecom, izostanak nacionalnog strateškog plana razvoja dječje i adolescentne psihijatrije.
Također je naglasila kako je postojanje problema i potrebu unaprjeđenja zaštite mentalnog zdravlja djece u našoj zemlji prepoznao i Odbor za prava djeteta UN-a koji je još u rujnu 2014. godine Hrvatskoj preporučio da poduzme sve potrebne mjere kako bi se osigurala odgovarajuća potpora djeci kojoj je potrebna zdravstvena zaštita mentalnog zdravlja.
"Od tada su naše institucije pravobranitelja u svojim izvješćima upozoravale na probleme i stanje dječje psihijatrije Hrvatskoj, a i naš Odbor je 14. studenog 2018. godine održao tematsku sjednicu o temi “Dječja i adolescentna psihijatrija u Republici Hrvatskoj - Gdje smo sada?“, no od tada je prošlo pet godina, a gorući problemi u međuvremenu nisu riješeni i implementirani", upozorila je Sabljar-Dračevac.
Kao inicijator ove tematske sjednice uvodni govor održao je uži specijalist dječje i adolescentne psihijatrije, pročelnik Zavoda za dječju i adolescentnu psihijatriju i psihoterapiju KBC-a Zagreb, ujedno i voditelj Referentnog centra za dječju i adolescentnu psihijatriju pri Ministarstvu zdravstva Ivan Begovac predstavivši detaljno tko su dječji psihijatri, na koji način provode planove liječenja, postavljaju dijagnoze, čime se koriste u svakodnevnome radu te na kakve sve probleme nailaze.
"U Hrvatskoj dječja psihijatrija ima tradiciju dugu 70 godina, a od 2011. godine ta je specijalizacija odvojena od odrasle i ima niz specifičnosti, no tu činjenicu mnogi ne znaju", rekao je Bekavac dodavši kako je u liječenju ključan multidisciplinarni pristup i terapija uz uključivanje drugih struka, pedijatara, psihologa, socijalnih radnika, radnih terapeuta, edukatora i rehabilitatora, pedagoga i logopeda.
Iznio je i podatak kako se gotovo 50 posto psihičkih teškoća javi prije 14 godine, a do 24 dvije trećine ukazavši na to kako je od iznimne važnosti da se što ranije uoči problem psihičkih smetnji koje su onda, po njegovim riječima, u toj dobi rješive u 70 do 80 posto slučajeva.
Kao najveće probleme naveo je nedostatan broj stacionarnih kreveta, manjak specijalista i nepostojanje strateškoga plana razvoja dječje i adolescentne psihijatrije.
"Raspolažem s brojem od nekih 56 dječjih psihijatara, od čega su 17 kolega specijalisti dječje psihijatrije, a njih 25 je trenutno na specijalizaciji", rekao je Begovac te dodao kako je u cijeloj Hrvatskoj tek šezdesetak kreveta dječje psihijatrije upozorivši da postoji potreba za duplim brojem kreveta.
Alarmantne podatke koji pokazuju o kojem se povećanju psihičkih problema kod mladih radi dala je psihijatrica Ljubica Paradžik iz Psihijatrijske bolnice za djecu i mladež i Zagreba navevši kako je porast broja hitnih hospitalizacija u 2019. godini bio 1448, dok je u 2022. godini on iznosio 2264, što je povećanje od 56 posto.
"Kada govorimo o broju hospitaliziranih u 2017. godini imali smo 730, a u 2022. godini 989 hospitalizacija, a naša bolnica raspolaže s 37 kreveta, no nerijetko imamo i 42 pacijenata, upozorila je na stanje u dječjoj psihijatrijskoj bolnici Paradžik. Uz to je rekla i kako ustanova iz koje dolazi pokriva cijelu Hrvatsku i predstavlja jedinu specijaliziranu bolnicu zatvorenoga tipa s nedostatnih prostornim kapacitetima i nedovoljnim brojem stručnog kadra. Upozorila je i na značajan porast suicida od gotovo 30 posto u 2022. u odnosu na prošle godine.
...
KBC Split i dalje nema stacionar na Odjelu dječje i adolescentne psihijatrije
Zašto je broj mladih sa psihičkim problemima u porastu, jesu li uzrok njihovom 'neprihvatljivom' ponašanju pametni mobiteli, tableti, internetski sadržaji koji su danas lako dostupni svima, njihova okolina, kako zapravo prepoznati radi li se kod djece/adolescenata o neraspoloženju i fazi 'proći će ga' ili o ozbiljnijoj bolesti poput depresije ili možda o nekom drugom problemu koji ima psihičku podlogu,…?
A najvažnije, mogli bismo reći i goruće pitanje jest ako gledamo SDŽ, kada će se u KBC Split pri Zavodu za kliničku psihijatriju i adolescentnu psihijatriju, osim ambulante i Dnevna bolnica za djecu i mlade Klinike za psihijatriju steći uvjeti za hospitalizacijom? Kada će se oformiti odjel za djecu koja se trenutno smještaju u Zagreb i Osijek?
Marijana Puljak već godinama upozorava da za djecu koja trebaju psihijatrijsku pomoć, od Dubrovnika do Zagreba, nema bolničkog kreveta. Posljednji apel uputila je iz Sabora, 14. listopada.
„Od Dubrovnika do Zagreba, dan danas ne postoji bolnički krevet kojima treba pomoć psihijatra. Roditelji ih mooraju smjestiti u bolnice u Zagrebu ili Opsijeku. Zamislite koliki je to trošak, koliki je to napor za te roditelje, opterećenje.
Ministar me upućivao na upravu bolnice KBC Split. Razgovarala sam tamo i s Upravom bolnice, s tadašnjim ravnateljem i predsjednikom Upravnog vijeća. Stalno se govori nema ljudi, nema dovoljno specijalista, sada su na školovanju, uskoro će doći specijalisti, međutim do dana današnjeg tog odijela nema.
Ne mogu razumjeti zašto je u problem u bolnici jednu sobu s tri kreveta označiti da je to Odjel u kojem moraju spavati djeca jer današnji hitni slučajevi dijele sobe s odraslima što je kontra zakonu.
Pozivam još jednom ministra, Upravu KBC-a Split, da konačno porade na riješenju ovog problema. 20 godina se čeka na osnivanje Odjela dječje psihijatrije u KBC-u Split.
Porast je broja djece kojima takva pomoć treba. Pozivam sve nas skupa da shvatimo da je zaista mentalno zdravlje jednako važno kao i fizičko zdravlje, da ne stigmatiziramo one oko nas koji doživljaju razne probleme, imaju probleme iz spektra mentalnog zdravlja, da su to osobe koje zaslužuju našu pažnju i našu empatiju“, poručila je Puljak iz Sabora.
KBC Split: "Potrebno je imati adekvatan broj zaposlenika sa završenom specijalizacijom i zadovoljene sve tehničke uvjete."
70-ih godina prošlog stoljeća u Domu zdravlja u Splitu postojao je Centar za mentalno zdravlje u kojem su radili četiri psihijatra, a veći dio njihovog posla bio je vezan upravo za djecu i mlade. Briga o djeci se vodila kontinuirano i u Klinici za psihijatriju splitske bolnice gdje od 80-ih godina prošlog stoljeća nekoliko liječnika intenzivno radi s djecom.
U Europskoj uniji 2011. godine dolazi do ustanovljenja specijalizacije psihijatrije za djecu i adolescente kao zasebna specijalizacija te se taj trenutak može smatrati presudnim za konkretniji razvoj te grane psihijatrije. Hrvatska je u Europsku uniju ušla 2013. godine, a nakon obavljanja svih predradnji, od 2015. godine liječnici mogu upisati ovu zasebnu specijalizaciju i u našoj zemlji. Ranije je postojala subspecijalizacija, koja je trajala dvije godine, a mogli su je upisati liječnici nakon završene specijalizacije iz psihijatrije.
Trenutno je u Republici Hrvatskoj oko 70 psihijatra koji se bave djecom, uključujući liječnike koji su nakon završene specijalizacije iz psihijatrije upisali subspecijalizaciju. Onih koji su specijalizirani samo za dječju i adolescentnu psihijatriju ima nešto manje od 50.
"KBC Split danas ima dvije specijalistice i devet specijalizanata, a iduće godine u planu je primanje još dvoje. Odjel za dječju i adolescentnu psihijatriju Klinike za psihijatriju KBC-a Split vodi tim mladih liječnica, dr. Anđela Kovačević i dr. Maja Rogulj, specijalistkinje dječje i adolescentne psihijatrije.
Ukupno, na Odjelu dječje i adolescentne psihijatrije Klinike za psihijatriju KBC-a Split rade dvije liječnice specijalistkinje dječje i adolescentne psihijatrije, devet specijalizanata, tri psihologa, radni terapeut, socijalni radnik, dvije više medicinske sestre, a sistematizacijom je predviđen i logoped, socijalni pedagog i defektolog. Svi oni predano rade na tome da osiguraju što potpuniju skrb za našu djecu i mlade", poručili su iz splitske bolnice.
"Intezivno se radi na ispunjenju svih zakonskih propisa za uspostavu stacionara"
Splitski KBC trenutno nema stacionar na Odjelu dječje i adolescentne psihijatrije no intenzivno se radi na ispunjenju svih zakonskih propisa za uspostavu istog, kazuju.
"Potrebno je imati adekvatan broj zaposlenika sa završenom specijalizacijom i zadovoljene sve tehničke uvjete. Kao što smo već naveli formira se tim stručnjaka, a pokrenuti su procesi za realizaciju projekta izgradnje. Planirano je da bi se stacionar dječje i adolescentne psihijatrije trebao smjestiti u jednom dijelu zgrade gdje je smještena Klinike za plućne bolesti i Zavod Klinike za psihijatriju, s posebnim ulazom i liftom. Kapacitet bi bio osam do deset kreveta.
Dok KBC Split ne uspostavi stacionar, a novoj bolničkoj upravi to je jedan od prioriteta, pacijenti kojima je potrebna hospitalizacija ne smještaju se s odraslim osobama nego se šalju u Psihijatrijsku bolnicu za djecu i mlade u Zagrebu. U protekloj godini bilo je riječ o 37 akutnih hospitalizacija. Djeca i mladi kojima je potrebna hospitalizacija imaju organiziran prijevoz u pratnji liječnika, a splitski liječnici u stalnom su kontaktu sa zagrebačkim kolegama", ističu iz KBC Split.
Na Odjelu dječje i adolescentne psihijatrije KBC-a Split zbrinjavaju se pacijenti u teškim psihičkim stanjima, ali i vrše različite terapijske djelatnosti.
Ambulanti rad raspoređen je u dvije smjene, ostvaruje se specijalistička obrada i psihoterapija.
U Dnevnoj bolnici za djecu i mlade osnova pristupa je grupna psihoterapija mladih različitih dobnih skupina, uz obvezne psihoedukaciju, radno okupacijski tretman i kreativne radionice. Prilika je to da uz psihijatra, djecu i mlade u rehabilitaciji i oporavku prati multidisciplinarni tim, pružajući pritom mogućnost podrške i za rada s roditeljima.
Na pregled u dnevnu bolnicu djecu i mlade upućuje obiteljski liječnik ili liječnik školske medicine.
Svake godine bilježi se porast broja pacijenata, djece i mladih, i u dnevnobolničkoj i ambulantnoj djelatnosti.
