U Splitsko-dalmatinskoj županiji potvrđena su tek tri slučaja ospica, iako ih je, kako neslužbeno doznajemo puno više. Ali eto službeno su zabilježena tek tri.
Trenutno se bilježi veća epidemija ospica u susjednoj državi, kao i u drugim zemljama EU. S obzirom na turističku sezonu, dolazak sezonskih radnika, veliki broj turista, različita okupljanja (sportske manifestacije, proslave i slično), prisutan je visok rizik za pojavu epidemije i u našoj sredini.
Ravnateljica Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Željka Karin potvrdila je pojavu ove bolesti na našim prostorima te najavila da očekuju više slučajeva jer je u Bosni i Hercegovini epidemija.
"Pojavile su se ospice u tri slučaja, slučajevi nisu povezani. Ne možemo govoriti o epidemiji, ali imamo tri slučaja.
Dolaze nam iz Bosne, tamo imamo veliku epidemiju tako da vjerujemo da će biti još slučajeva", kazala je.
"Bolest nije poput varičela i vodenih kozica. Bolest je značajno teža, nerijetko ima komplikacije popout upale donjih dišnjih puteva, upala pluća, upala ušiju, a u najtežem slučaju dovodi i do upale mozga tj. encefalitisa", kazala je epidemiologinja Milka Brzović te pozvala roditelje da cijepe svoju djecu jer je to jedini način da se spriječi epidemija i pojednici zaštite od ove bolesti.
Cjepivo je učinkovito i sigurno te se u nekim slučajevima čak daje i dojenčadi od šest do devet mjeseci starosti.
"Niska procijepljenost protiv ospica (MRP primovakcinacija od 80% i revakcinacija od 85% za 2023.) u Splitsko-dalmatinskoj županiji pogoduje daljnjem širenju bolesti, mogućoj epidemiji širih razmjera i mogućim težim komplikacijama kod oboljelih.
Roditeljima necijepljene djece savjetuje se javljanje svom pedijatru ili školskom liječniku i primanje redovne doze MRP cjepiva, što je djelotvorna i sigurna zaštita od ospica.
Također, necijepljene ili nepotpuno cijepljene odrasle osobe mogu se javiti na MRP cijepljenje u Službu za epidemiologiju NZJZ SDŽ na adresi Vukovarska", kazala je epidemiologinja Brzović.
Savjetovala je i kako se ponašati ako sumnjamo na oboljenje od ove zarazne bolesti.
"U slučaju pojave febrilno-osipne bolesti (temperatura od 38°C ili viša, kašalj, simptomi upale dišnih puteva, grlobolja, glavobolja, crvenilo i pečenje očiju, te osip koji se javlja najprije na licu s širenjem po tijelu nakon tri do pet dana od početka bolesti) kod necijepljene ili nepotpuno cijepljene djece/osoba potrebno je posumnjati na ospice i obvezno je javiti se svom liječniku na pregled".
Pojavile su se u splitskim osnovnim školama, ali se o tome - šuti
Kako smo već i naveli, Nastavnom zavodu za javno zdravstvo splitsko-dalmatinske županije prijavljena su tri slučaja ospica. Ali zaraženih je puno više.
Zašto nadležni liječnici nisu prijavili Zavodu osobe koje su zaražene ospicama, nije nam poznato. Ono što znamo, iz pouzdanih izvora, jest da su se ospice pojavile i u nekim splitskim školama. Opet se postavlja pitanje, zašto ti slučajevi nisu prijavljeni, je li zakazao nadležni liječnik školske medicine ili ni on nema pojma o tim slučajevima jer su djecu pregledalinadležni pedijatri ili liječnici obiteljske medicine koji pak ništa nisu prijavili Zavodu?
Jedan od roditelja (podaci poznati redakciji) razočaran je, ne sustavom i tko koga nije prijavio, već ponašanjem roditelja. Kako nam kazuje, u razredu njegovog sina zabilježena su dva slučaja oboljelih od ospica, a to je saznao sasvim slučajno, preko nekog drugog roditelja u razgovoru koji je išao u skroz drugom smjeru.
"Smatram da se kod svih zaraznih bolesti treba obavijestit cijeli kolektiv, ma čisto da se znamo ponašati i na što posumnjati ako mi dijete dobije temperaturu, pa se ospe, ili kašlje kao što je to bio slučaj s hripavcem. Čisto da znamo što bi možda moglo biti u pitanju iako to ne mogu spriječiti. Ako će se zarazit zarazit će se, ali bi mi uvelike pomoglo da znam 'aha, evo u razredu dvoje djece ima ospice, trebam obratit pozornost ako moje dijete zafribra hoće li se osuti, kašljati, peckat ga oči i jesu li i kod njega ospice'. Čisto eto iz nekih takvih razloga da se ne pitam što mu je sada, odakle fibra i lutam od nemila do nedraga po doktorima i pretragama, krv, bris i ostalo.
Smatram da roditelji djece koja su zaražena trebaju obavijestiti učiteljicu, a onda ona nas i školsku liječnicu i tako dalje, ne znam po propisima kako to ide, ali je činjenica da niti roditelji to ne prijave nego skrivaju.
U vrtiću su skrivali kada bi dijete dobilo uši pa bi se svi izredali što je smiješno. To su bolesti kolektiva i to je tako, ali lako za uši, ospice su ipak ozbiljnija bolest i stvarno bi trebali biti upozoreni"; kazao nam je.
Što su ospice?
Visoko zarazna osipna bolest, koja se prije uvođenja cijepljenja javljala u epidemijama, s velikim brojem oboljelih, najčešće kod male djece. Za zaraznost ili kontagioznost bolesti govori podatak da će jedan bolesnik u čekaonici od 10 necijepljenih osoba zaraziti njih 9, što je infekcija ne imunih do 90 %. Također, prostorija u kojoj je boravilo bolesno dijete, može biti zarazna još i do 2 sata za drugu necijepljenu djecu i ne imune roditelje. Od ulaska virusa u organizam, pa do pojave prvih simptoma bolesti, najčešće prođe od 10 do 12 dana, najkraće 7, najduže 18, a do pojave osipa najduže 21 dan. Dijete se zarazi preko kapljica sluzi koje izlaze iz usta ili nosa bolesne osobe, kašljanjem, kihanjem ili slinjenjem. Zaraženo dijete ili odrasla osoba, zarazna je 4 dana prije i još 4 dana nakon pojave osipa ili jedan dan prije pojave temperature i/ili simptoma prehlade.
Koji su simptomi?
Simptomi bolesti su: povišena tjelesna temperatura do 40 ºC, najčešće prvi dan bolesti; simptomi upale dišnih putova – sekrecija iz nosa i ždrijela, kihanje, bolovi u grlu, kašalj, upala spojnica oka – crvenilo, pečenje i suženje iz očiju, osip po sluznici usne šupljine (Koplikove pjege). Osip po koži nastaje obično 3 do 5 dana nakon pojave temperature i simptoma prehlade. Karakterističan makulo papulozni osip najprije se pojavi na čelu, iza uha, na licu, vratu, trupu i na kraju po rukama i nogama.Osip je sitan crven, lagano izdignut iznad razine kože i teži ka spajanju. Najčešće izbije unutar dva dana, a onda blijedi i nestaje uz prhutanje kože. Bolesno dijete obavezno treba izolaciju kod kuće ili u bolnici.
Bolest nije bezazlena, osobito kod dojenčadi i male djece može biti teška s komplikacijama, kao i kod djece s oslabljenim imunitetom. Od komplikacija najčešće se javlja upala dišnih putova, kao laringotraheobronchitis i pneumonia, upala uha i encefalitis kao najteža komplikacija. Komplikacije ponekad mogu biti i fatalne, osobito kod djece koja boluju od teških bolesti kao leukemija, limfomi, koja su na terapijama kortikosteroidima, zračenjem i sl., a koja se zbog svoje bolesti nisu mogla cijepiti, tj. imaju kontraindikaciju za primanje cjepiva. Odgođena teška komplikacija SSPE (subakutni sklerozirajući panencefalitis), se može razviti i za 7-10 godina, češće kod djece koja se razbole u najranijoj (dojenačkoj) dobi.
Prevencija?
Cijepljenje je djelotvorna i sigurna prevencija od ospica nakon primjene MRP cjepiva. U Hrvatskoj se cijepljenje protiv ospica primjenjuje od 1968. godine, a kombinirano MRP cjepivo se koristi od 1976. godine. Cjepivo se pokazalo djelotvornim i sigurnim.
Za dugotrajnu zaštitu potrebno je primiti dvije doze MRP cjepiva, prvu s navršenih 12 mjeseci života, a drugu kod upisa u prvi razred OŠ.
Nuspojave nakon cijepljenja su rijetke, kao blago povišena temperatura, osip, povećani limfni čvorovi, ne zahtijevaju posebnu terapiju i prođu brzo bez posljedica.
Znanstveno je dokazano i potvrđeno da MRP cjepivo ne uzrokuje autizam, niti šećernu bolest kod djece. MRP cjepivo nikad nije sadržavalo spojeve žive, tj. tiomersal, niti spojeve aluminija.
Kontraindikacija za cijepljenje djeteta su bolesti imunodeficijencije, neuobičajena teška reakcija na prethodnu dozu cjepiva. Za osobu koja se cijepi u odrasloj dobi kontraindikacija je trudnoća.
Da bi se zaštitili od bolesti, potrebno se javiti svom nadležnom liječniku, pedijatru, školskom ili obiteljskom, koji će nakon pregleda i neutvrđenih kontraindikacija cijepiti dijete, cjepivom protiv ospica, rubele i zaušnjaka (MRP).
