Piše: Prof. dr. sc. prim. Mladen Smoljanović, dr. med., spec. epidemiologije
U jednom ranijem tekstu za portal Dalmacija danas u mjesecu svibnju po završetku prvog vala napisao sam:
Narod kaže “pametan uči na tuđim greškama”. Vidjeli smo kako su pogriješile značajno bogatije nacije od nas. Te propuste smo uradili i mi, ali u manjoj mjeri. Nisu zaštitili staro stanovništvo i zdravstvene ustanove. Nije važno što će reći svijet o našoj uspješnosti. Ne smijemo biti samodopadni i zadovoljiti se pohvalama koje smo za sada zaslužili.
Mnogo važnije će biti kakvo “izvješće” će napisati “inspektor” Covid-19. On će otkriti sve slabosti. Zavirit će u svaki dio Lijepe naše, sve vidi i ništa mu ne promakne i što je najvažnije, objektivan je, neumoljiv, nepotkupljiv. Popuste li mjere, evo ga odmah tu. Naravno, postavlja se pitanje dokad ćemo provoditi mjere? Jer nećemo izdržati ekonomski pa ni socijalno. Nažalost, opće mjere u nekom stupnju će se provoditi sve dok ne uvedemo učinkovite specifične mjere: efikasno cjepivo i dostupan pouzdan lijek. Ako toga ne bude morat ćemo se hrvati sa SARS Corona 2 virusom dok ne iščezne ili mutira u oblik blaži od gripe. A odgovor na pitanje kad bi se to moglo dogoditi, samo Bog zna.
Sada, pola godine nakon pisanja ovog teksta, kada se SARS Corona virus 2 nesmiljeno širi zemljama sjeverne hemisfere i kada je ukupni broj zaraženih u Svijetu dostigao 63 milijuna, a umrlo blizu 1,5 milijun bolesnika vidim da bolest Covid-19 pohodi jednako i bogate i siromašne, kraljeve i njihove podanike, predsjednike najmoćnijih država i obične građane. Iz sadašnjeg vremena promatranja ono što je bilo s proljeća, izgleda kao da je bila uvodna bezazlena predigra za ono što se događa ove jeseni na početku zime. Zbivanja u Hrvatskoj usporedit ću s Njemačkom koja je 20 puta brojnija, a ukupno gospodarski i razvijenošću zdravstvene skrbi neuporedivo nadmoćnija.
Za sve vrijeme trajanja epidemije izazvane SARS COV-2 Njemačka je do kraja mjeseca studenog 2020. godine imala ukupno 1.060.414 zabilježenih korona pozitivnih stanovnika i 16.602 umrlih bolesnika od ovoga uzroka smrti, a što u stopama na 100.000 stanovnika iznosi 126,40 korona pozitivnih i 19,80 umrlih bolesnika od COVID-19. Pritom su na SARS COV-2 testirali skoro 28 milijuna stanovnika ili 33,2% ukupnog stanovništva Njemačke.
Istovremeno u Hrvatskoj je zabilježeno 128.442 korona pozitivnih stanovnika (313,68/100.000) i 1.786 umrlih bolesnika (43,60/100.000). U relativnim brojevima iskazano Hrvatska je imala skoro tri puta više zaraženih stanovnika (2,90) i više od dva puta umrlih bolesnika (2,20). U Hrvatskoj je testirano cca 750 tisuća stanovnika ili 18,3% ukupnog stanovništva, dvostruko manje nego Njemačkoj.
Dolje predočeni dijagrami tj. krivulje dnevnih brojeva korona pozitivnih stanovnika i dnevnog broja umrlih bolesnika u obje zemlje nedvojbeno potvrđuju da se epidemija događa u dva vala: zimsko proljetni i jesensko zimski. To je klasični primjer epidemijskih krivulja sezonske raspodjele u zemljama umjerene klime na hemisferama tipičnim za epidemije sezonske gripe koja najčešće počinje u prosincu a završava u ožujku. Zabilježeni su početci krajem rujna sa zavrršetkom u prosincu ili siječnju. Vidi se da je proljetni val korona pozitivnih i umrlih u obje zemlje manji od jesenskog iz razloga kasnog početka epidemije u ožujku i ulaska u proljetno-ljetno nepovoljno razdoblje za širenje virusa u toplijem, sunčanijem i suhljem razdoblju godine. Odmah treba razjasniti: ta pojava nije posljedica ikakvih promjena kod SARS COV-2 virusa. Virus nema kalendar niti gleda u termometar da bi se shodno promjenama drugačije određivao. Čovjek gleda u termometar i kada je povoljno vrijeme češće izlazi vani i manje boravi u zatvorenom prostoru koje pogoduje širenju virusa osobito onih kod kojih je respiratorni put bilo kapljicama ili aerosolima predominantan za epidemijsko širenje. Virusi korone i gripe mogu se prenositi dodirom, hranom i vodom. Međutim ti putevi prijenosa nemaju bitnih epidemijskih značajnosti.
Bitno je također uočiti veoma niski proljetni val u Hrvatskoj i kod korona pozitivnih i kod COVID-19 umrlih bolesnika. Taj abortivni oblik epidemijskog vala posljedica je ljudske intervencije na epidemijski proces tj. uvedenih karantenskih mjera tzv. lockdowna. Kada se između izvora uzročnika epidemije i čovjeka napravi barijera tj. prekine put širenja, epidemija prestaje. Poremećen je Gordonov trijas nužan za širenje svake zarazne bolesti i nastanak epidemije: izvor – put prijenosa – domaćin (novi bolesnik). Nema puta prijenosa, nema epidemije.
Iz ovih dijagrama treba uočiti u Hrvatskoj tijekom ljetnjeg razdoblja (srpanj-kolovoz) pojavu COVID-19 bolesti i smrtnih ishoda koju su neki koristili argumentom za tvrdnju da COVID-19 nije kao gripa bolest sezonske pojavnosti. Sada iz ovakvih dijagrama i još prije iz dijagrama epidemija iz zemalja južne hemisfere koje su svoju zimu imale od lipnja do kolovoza, vidi se da je broj oboljelih u ljetnom razdoblju minoran u odnosu na zbivanja tijekom hladnijih razdoblja. Činjenica je da se virus u ljetnom razdoblju može i epidemijski širiti kada ima povoljne okolišne uvjete širenja, a koje mu je čovjek svojom aktivnošću omogućio. Tijekom ljetnog razdoblja zaražavanje se događalo mahom u zatvorenim prostorima bez obzira bili oni klimatizirani ili ne. Zaražavanja se nisu događala na otvorenom, na plažama, poljima, igralištima, tržnicama… Isto kao što za širenje korona virusa prethodne zime nije bilo krivo skijalište, tako ni plaže ni ljetnji boravak na otvorenom nisu bila mjesta širenja virusa. U oba slučaja mjesta širenja bili su noćni klubovi, konobe, nepravilno klimatizirani i ventilirani prostori i drugi zatvoreni prostori. Okrivljeni tenis turnir u Zadru za širenje epidemije pogrješno je inkriminiran po pitanju mjesta zaražavanja gledatelja za vrijeme turnira. Ako se itko od gledatelja zarazio na turniru tada je to zanemarivo mali broj. Zarazili i razbolili su se samo tenisači sudionici turnira i gledatelji koji su u vrijeme tenis turnira boravili u zatvorenom prostoru.
Ponavljam, i za ovaj dio zaključujem, da je za širenje virusa korone potrebna dovoljno velika produkcija virusa u jedinici volumne zapremine zraka, zatim dovoljan broj osjetljivih neimunih osoba i potrebno vrijeme izloženosti od više od 15 minuta. Inspektor Covid-19 koji u početku epidemije sve ovo nije prepoznao sada zna na koja mjesta u nadzoru mora usmjeriti veću pozornost – neprozračeni zatvoreni prostor.
A što je nama običnim građanima činiti. Vrapci na grani pjevaju: udaljenost, dezinfekcija, maske u zatvorenom prostoru. Je li to dovoljno? Jeste kad nam ništa drugo ne preostaje osim i biti kod kuće, nigdje ne izlaziti i nikoga ne primati u posjete i druženja.
Ipak može se nešto bitno uraditi. To što se još može raditi za sebe, neka posluži opet usporedba Njemačke i Hrvatske:
Dobno spolna raspodjela umrlih od bolesti Covid-19 u Njemačkoj i Hrvatskoj
Umrli od bolesti Covid-19 prema spolu i dobi u Njemačkoj do 20. studenog 2020.
(plava polja: muški; tamna polja: ženski)
Dijagram u apsolutnim brojevima ne pokazuje realan odnos razlike u smrtnosti prema spolu kao dijagram u relativnim brojevima. Smrtnost iskazana u stopi na 100.000 stanovnika sasvim je drugačijeg izgleda.
Stope smrtnosti izračunate su temeljem procijenjenog broja stanovnika Republike Hrvatske sredinom rujna 2019. godine od strane Državnog zavoda statistiku RH.
Značajna stopa smrtnosti prisutna je u dobnim razredima iznad 50 godina u kojima je smrtnost kod muškog spola statistički značajno veća u odnosu na ženski spol. Asterixom (*) označena je značajnost razlike na razini pouzdanosti P<0,001 što pokazuje izrazito visoku mjeru razlika. Muški značajno više umiru od žena.
U zapadnoeuropskim zemalja kao i svim razvijenim zemljama svijeta za umrle prije 70 godina života smatra se da su preminuli od prijevremene smrti koje su kao takve trebale biti izbježive, ali se u ovoj epidemijskoj pojavnosti bolesti od Covid-19 nije uspjelo odgoditi u njihovu najstariju dob. Dakako, svi ovi pokazatelji svjedoče koliko je prisutnih izbježivih hospitalizacija oboljelih zbog Covid-19, a koje teško opterećuju cijeli sustav zdravstva kao i naše cjelokupno gospodarstvo.
Usporedbom s Njemačkom vidljivo je da su od bolesti Covid-19 u Hrvatskoj u dobi do 70 godina značajno statistički veći postotni udjeli umrlih kod oba spola i ukupno nego u Njemačkoj:
Muški spol 28,98% vs. 22,01% (χ²=19,80; P<0,001)
Ženski spol 14,65% vs. 6,95% (χ²=46,37; P<0,001)
Oba spola 22,89 vs. 13,78% (χ²=82,79; P<0,001)
Što inspektor Covid-19 iz ovog može zaključiti?
Svakodnevno u javnosti u dnevnim izvješćima navode se brojevi umrlih po dobi. Gotovo za sve umrle komentar je da su bolovali od više kroničnih bolesti bez obzira na njihovu dob. Veoma su rijetki oni za koje nema navoda o ranijim bolestima.
Bez obzira na raniju opterećenost bolestima značajno manja smrtnost žena u Hrvatskoj govori u prilog njihovog boljeg zdravstvenog stanja nego kod muškog spola. Značajno veći udjeli umrlih u dobi do 70 godina u Hrvatskoj nego u Njemačkoj posredno ukazuju na bolje zdravstveno stanje mlađih dobi oba spola u Njemačkoj nego u Hrvatskoj.
Za razliku od proljeća ove 2020. godine kada smo gotovo mahom bili puni pohvala na rad našeg zdravstva, Nacionalnog stožera i Vlade RH, sada su uzredali kritički napadi na sve i svašta osim na rad zdravstvenih djelatnika izloženih nadljudskim naporima kako bi spasili što više života teško oboljelih.
Za ovakvo stanje građani krive sve. Zašto nema dovoljno zdravstvenih kapaciteta, zašto nema dovoljno zdravstvenog osoblja (liječnika i medicinskih sestara), zašto nema dovoljno respiratora, zašto se nedovoljno provodi testiranje, zašto nisu ranije uvedeni brzi testovi, zašto ranije nisu uvedene oštrije mjere, zašto, zašto …
Ranije naglašavane duge liste čekanja, udaljenost i nedostupnost specijalističko-konziljarnih djelatnosti, nestašice skupih lijekova i druge kronične boljke našeg zdravstvenog sustava gotovo se i ne spominju.
Naš inspektor Covid-19 zna da naš narod za sve krivi drugog. Malo tko polazi od toga koliki je dio njegove odgovornosti i krivnje za takvo stanje. Ne pita sebe zašto je pretio, zašto ne kontrolira redovito svoj povišeni krvni tlak i šećer u krvi, zašto ne uzima redovito propisane mu lijekove, zašto nije davno prestao pušiti, zašto pije alkoholna pića iznad razumne mjere, zašto redovito ne provodi tjelesne vježbe kad već ima pretežito sjedeće radno mjesto, zašto je radio i po 12 sati dnevno radnim danom i nedjeljom, zašto se nije odmarao i rekreirao, zašto se prijevremeno potrošio!
Stečena saznanja pokazuju da nije samo materijalno blagostanje i razvijenost zdravstvenog sustava uzrok dobrom zdravstvenom stanju. Za to je zaslužan svaki građanin koji se odgovorno odnosi prema sebi i svom zdravlju. Mogu li se ta pozitivna znanja i iskustva prenijeti u Hrvatsku kao izbore načina ponašanja?
Svi smo sada u iščekivanju spasonosnog cjepiva, pa i inspektor Covid 19 koji ima primarni zadatak usporiti širenje epidemije i smanjiti broj bolesnika. Međutim, i nakon cijepljenja neće odmah prestati borba protiv SARS COV-2 virusa. On će dugo među nama biti te polako kao i virus gripe skriveno djelovati u izvansezonskim razdobljima godine, da bi s većom ili manjom mjerom prijetio novim epidemijskim pojavnostima u uvjetima pogodnim njegovom širenju.
Inspektore COVID-19, čeka te naporan i dug trud!
