Neka mjesta ostanu vam urezana još od ranog djetinjstva u sjećanju na koja se rado uvijek vraćate. Nekome to bude omiljeni restoran, plaža, planina, park ili neko drugo mjesto. Potpisniku ovih redaka još u ranom djetinjstvu u dragom sjećanju je ostao maksimirski ZOO u Zagrebu, što zbog ljubavi prema životinjama, što zbog jedinstvenog osjećaja i kontakta sa životinjama koje do tada vidite samo na televiziji. Od tog prvog puta rijetko koji posjet Zagrebu prođe bez odlaska u ZOO, tako je bilo i posljednji put kada smo kolega fotograf i moja malenkost iskoristili dan prije odlaska na utakmicu u Parku Maksimir.
Tako smo spojili ugodno s korisnim te odlučili napraviti malu reportažu iz jedinog većeg Zoološkog vrta u Hrvatskoj, koji je u usporedbi s nekim europskim ili svjetskim ipak mali. Maksimirski ZOO se prostire na 5 hektara, što je malo u usporedbi s primjerice berlinskim koji se prostire na 35 hektara.
Već po dolasku na ulazu nas dočekuje ljubazna nutricionistica Maja Damjanović koja je vodič u našoj turi ZOO-om. Tu nam pokazuje novi ulaz i suvenirnicu vrta koji su izgrađeni u sklopu projekta "Modernizacija Zoološkog vrta u Zagrebu". Dok smo ulazili primijetili smo veći broj roditelja s djecom, a Maja nam pojašnjava kako vrt organizira i rođendane uz edukativne ture i radionice za djecu, dok su tu i još dva igrališta za djecu od čega jedno s domaćim životinjama.
ZOO podijeljen po tematskim cjelinama
Po u
lasku s desne strane primijetit ćete dalmatinske pelikane, koji su u zagrebački ZOO stigli projektom "Povratak dalmatinskog pelikana u Hrvatsku". Prvi znanstveni opis ove vrste napravio je njemački ornitolog Carl Friedrich Bruch 1832. prema primjerku ulovljenom na Neretvi. U Bečkom prirodoslovnom muzeju čuvaju se jaja koja su danas jedini dokaz da se u dolini Neretve gnijezdila ova ptica, gdje i zadnja kolonija ove ptice u Dalmaciji.
Najveća populacija ovih pelikana se nalazi u laguni Karavasta u Albaniji. Ima ga na Skadarskom jezeru, gdje je postao njegov zaštitni znak, i u rezervatu Srebrna u Bugarskoj.
ZOO je podijeljen na tematske cjeline, pa su tako i raspoređene životinje po svojim regijama ili kontinentima. Na samom ulazu je Insektarij i jako poučna izložba "Zmije Hrvatske", potom slijedi Madagaskar-otok lemura. Koji korak dalje ući ćete u svijet Australije. Lavljim mostom stići ćete do lavlje nastambe preko tematske cjeline Kina Sichuan(u kojoj možete vidjeti i tigrove). Lavlja nastamba, punog naziva Lavlja stijena Kidepo, se gradila nekoliko godina i prikazuje izvorno stanište lavova. U sredini se nalazi grijana stijena, na kojoj se lavovi često odmaraju, a nastambu čine 3 ženke i 2 mužjaka, od čega jedan mladi koji će uskoro potražiti drugi ZOO. Spomenimo i da se mladi mužjak, uz jednu ženku, okotio u pećini nastambe. Osim toga u maksimirskom Zoološkom vrtu postoje cjeline koje su i glavne atrakcije vrta Afričko selo, Volijera za afričke ptice, Kišna Afrika, Paviljon za majmune, Tropska kuća, Zona sumraka, Traperska koliba i Duh monsunskih šuma. U svakoj od cjelina stanuju životinje u improviziranom prirodnom staništu.
Osim cjelina životinje su raspoređene i po drugim dijelovima zasebno s obzirom na potrebu za velikim prostorom. Maksimirski ZOO broji oko 370 vrsta i oko 8 600 jedinki, o kojima se brine oko 100 zaposlenika i brojni volonteri.
- Svi ljudi koji rade u zoološkom vrtu se trude da tim životinjama bude svaki dan što ugodniji. Znači da sve te životinje budu nahranjene i napojene. S njima se bave, rade na obogaćivanju njihovog životnog treninga. Tu se rade i treninzi sa životinjama. Znači svi zaposlenici rade na tome da životinjama bude što bolje i da uvjeti u kojima žive budu što bolji. - kazala nam je djelatnica ZOO-a Maja po završetku ture.
Osim razgledavanja životinja, ZOO nudi niz drugih sadržaja kao što je hranjenje lavova, pelikana i morskih lavova, kontakti s neopasnim životinjama, brojne radionice za posjetitelje. Tu su i priče timaritelja o već spomenutim lavovima i morskim lavovima te lemurima, električnim jeguljama, devama, crvenim pandama i merkatima.
Za cijenu karte od 30 kuna za odrasle ili 20 kuna za djecu od 7 do 14 godina sigurno ćete imati što za vidjeti, a još bolje za naučiti o prirodi koja nam možda nije toliko bliska, ali je svakako zanimljiva. Zoološki vrt radi svakim danom od 9 do 17 sati.
Budući razvoj ZOO-a
Po uzoru na mnoge zoološke vrtove u Europi i svijetu zagrebački Zoološki vrt je odlučio izraditi Generalni plan razvoja koji je završen 2010. godine.
U 2008. godini započeli su s analizom zatečenog stanja ističući prednosti i slabe strane Zoološkog vrta kao i načine na koje bi se oni mogli premostiti. Među postavljenim prioritetima svakako je bio rad na dobrobiti životinja na način da se rekonstruiraju ili ponovo izgrade nastambe za neke od životinja za koje smatraju da još uvijek nisu kvalitetno smještene. Među njima ističu nastambe za medvjede, velike mačke i morske lavove koje bi trebalo povećati, modernizirati i promijeniti. Takve promjene često znače manji broj, ali bolje smještenih životinjskih vrsta kao što je to slučaj s novom nastambom za medvjede pri čemu se moralo odlučiti za jednu vrstu medvjeda umjesto tri vrste koje su bile u Vrtu u vrijeme razvoja Generalnog plana razvoja.
Generalni plan razvoja uključuje sve ciljeve i prioritete kao i viziju razvoja. Predstavljena su idejna rješenja nekih od novih, prostranijih, prirodnijih nastambi za životinje zagrebačkog zoološkog vrta. Drugim riječima ZOO se vodi time da je važnije kvaliteta nego kvantiteta, a detaljan plan razvoja možete pogledati OVDJE.
ZOO na saniranom Karepovcu?
Dodajmo na kraju kako su sve životinje u Zoološkom vrtu rođene ili u zagrebačkom ili nekom stranom. Takve životinje se rijetko ili nikako naviknu na život u divljini, stoga svoj život nastave u zoološkim vrtovima ili prilagodbenim parkovima prirode u svijetu. Split je bez svog Zoološkog vrta ostao tri godine, a bio je proglašen među tri najgora na svijetu. Od zatvaranja splitskog ZOO kao nove lokacije spominjale su se Žnjan i Duilovo, na kojima je trebao niknuti i azil za napuštene životinje. Međutim, od zatvaranja ZOO-a još uvijek nitko nije tu točku stavio na dnevni red sjednica Gradskog vijeća. U slučaju ponovnog potezanja tog pitanja i traženja adekvatne lokacije, možemo dodati i u budućnosti sanirani Karepovac, kao najveću površinu za adekvatne uvjete držanja životinja. Saniranjem Karepovca oslobodit će se oko 100 tisuća kvadrata slobodnog prostora, a time i adekvatan površinski prostor za gradnju jednog takvog vrta i obogaćivanja turističke ponude grada Splita.
U svakom slučaju, prije gradnje ili ideje o gradnji takvog vrta prioritet svakako ima azil za napuštene životinje.
