Evo, upravo prije dva dana javno su obznanjeni ukupno ostvareni prihodi ZAMP-a u iznosu od 127.144.301,65 kn što je 6,26 posto više u odnosu na prethodnu godinu, u kojoj je i u Hrvatskoj započela epidemija Covid 19.
Kako navodi glavni direktor HDS ZAMP-a, Nenad Marčec:
„Može se zaključiti da su mnoge naše teške odluke koje su donesene u 2020. godini u cilju ublažavanja pada prihoda za članove, dale dobre rezultate. Financijski ishod 2021. godine pokazatelj je primjetnog oporavka od loše prethodne godine i najava izvjesnog nastavka rasta u 2022. godini“.
Najveći dio prihoda od kolektivnog ostvarivanja autorskih glazbenih prava, što je zadaća HDS ZAMP-a, stigao je temeljem prava javnog priopćavanja i iznosi 105,8 milijuna kuna. To je povećanje od 9,40 posto u usporedbi s prethodnom godinom.
Očekivano, nastavljen je pad prihoda od koncerata (31 posto) i javnih priredbi (19 posto), ali je zato od poslovnih korisnika glazbe kao što su hotelijerski, ugostiteljski i prodajni objekti pristiglo važnih 17 posto više nego 2020. godine.
Korona kriza imala je za izravnu posljedicu i nenastupanje naših glazbenika na vanjskim tržištima. Tako je iz svijeta, zahvaljujući recipročnoj suradnji ZAMP-a s drugim takvim društvima, za naše autore stiglo nešto više od 9 milijuna kuna. To iznosi 5,5 posto manje inozemnih prihoda nego prethodne godine, ali razmjeri pada i nisu onako veliki kako se na početku korona krize pribojavalo.
Najveći iznos stigao je, tradicionalno, iz Srbije, a zatim iz Slovenije i Crne Gore!
Prihodi od online i digitalnih prava su također pali za 10,4 posto. Razlog tomu je poslovno neizbježna fluktuacija isplata od strane velikih digitalnih servisa i platformi. No dugoročno, digitalno tržište to ostaje glavno polje razvoja prilika za glazbene autore. To pokazuje i rast broja streamova zabilježenih na glazbenim servisima i platformama. Registrirano je digitalno korištenje više od 63 tisuće djela iz repertoara kojeg štiti HDS ZAMP, a služba je obradila rekordnih 2,4 milijarde streamova!
Najizvođenija domaća pjesma, 2. godinu zaredom, bila je „Mali krug velikih ljudi“ autora Ivana Dečaka, u izvedbi Massima. Tako je Dečak kao isključivi autor glazbe i teksta ponovio golemi uspjeh koji se 2014. i 2015. godine dogodio s hitom „Tango“, a uz Massima, Juru Ferinu i Pavla Miholjevića, koautor je i aranžmana pjesme. Najčešće emitiran strani singl 2021. godine u hrvatskim medijima po podacima HDS ZAMP-a je „Bad Habits“ Britanca Eda Sheeran.
Lijepo, to su brojčani (novčani) rezultati!
Hrvatsko društvo skladatelje, razne glazbene udruge u Hrvatskoj, nisu su s nikada (koliko je meni poznato) izjasnile u prvom redu o kvaliteti pjesama, o izvođačima, o glazbenom smjeru kojim ide hrvatska glazba. I to je zabrinjavajuće. Što to nama i svijetu nude naši glazbenici i izvođači, sve te velike „zvijezde“ s top-lista?
U Hrvatskoj postoje razne udruge koje okupljaju glazbenike i izvođače. U Hrvatskoj postoje i razne top-liste na koje se dolazi na razne, pa i nedopustive načine. Ali neka o tome brinu urednici radijskih i televizijskih postaja. Pogledajte ovu TOP LISTU ZAMP-a. Vjerujem da je mjerodavna, donosi autore i izvođače pjesama koji su u 2021. bili najizvođeniji. To je činjenično stanje, to su brojke na temelju kojih ZAMP ubire prihode, a i autori.
Naravno, nisu samo tv i radijske postaje one koje emitiraju pjesme. Tu su i ugostiteljski objekti, kafići. Tamo je „urednik“ netko od posluge ili vlasnik i oni uredno plaćaju „zabavu“ za uho.
Glazbeni urednici su oni koji diktiraju koga će uvrstiti u glazbenu plahticu, a neki to rade i po diktatu!
Ovdje nemam zamjerku na top listu ZAMPA. Samo je pitanje, opće pitanje i važno pitanje: U kojoj od pjesama se može prepoznati nešto što bismo mogli nazvati izvornom hrvatskom pjesmom, po melodiji, ritmu, po boji?
Glazbeni identitet je jako važan. Stalno govorimo o domoljublju, i kad treba i kad ne treba.
Tamo negdje 1993.godine pričo sam s dr. Nikicom Kalogjerom. On je bio (i ostao) sjajni skladatelj. Ovako je govorio:
-„Uvijek sam želio pokazati svojom pjesmom kako bi trebala izgledati skladba s kojom bismo mogli biti prepoznatljivi i izvan naših granica. Jedini način da se naša glazba proda vani jest da dobije tu prezentaciju ili takvu prepoznatljivost koju ima grčki sirtaki, španjolski pasodobl, andaluzijski flamenco koji je poznat u cijelome svijetu kao jedan žig autohtonosti tog naroda. To je slučaj i s talijanskom glazbom, bez obzira na to radi li se o sicilijanskoj taranteli ili napuljskoj kanconi. Švicarska i Austrija, poznate su po jodlanju. Irske balade su majka svim kaubojskim pjesmama. Ja tvrdim da mi to imamo ali…“
Imamo mi puno toga za razmišljanje i za analize, ali uvijek postoji ono „ALI!. Pogledajmo malo TOP listu ZAMP-a, od broja 1 pa do10?
Ne znam po čemu bi neki stranac mogao detektirati da je to tipična pjesma koja dolazi baš iz Hrvatske. Te iste pjesme, ritam mogu se čuti i u boljim izvedbama u lošijim kafanskim prostorima u bilo kojoj zemlji.
Poslužit ću se na kraju parafrazirajući naziv posljednje pjesmu s top liste ZAMP-a najizvođenijih: Još uvijek imam istu želju.
I ja imam želju da se i autori i izvođači stručno analiziraju kako bi dobili bolje rezultate na glazbenoj sceni, a ne da to rade (opet parafrazirajući pjesmu broj 1 s ZAMP-ove top liste najizvođenijih: Mali krug velikih ljudi.
Pa rekao bih umreženih!