Ne znam koji sam gradu toliko puta pohodio od Šibenika. Ima neka tajna šibenska veza, pa i na neki način privatna i emotivna. Ali uvijek kad pišem i govorim o glazbi bivam cijepljen bilo kakve privatnosti i pristranosti. Tako će biti i u ovom tekstu. Ali, evo dok još ne pišem o glazbi, nešto malo intime. Tu, u tom gradu, u šibenskoj katedrali vjenčala se moja majka za mog oca koji se zvao Ante, kojemu bi po temperamentu i mom iskustvu s njim bolje pristajalo ime Vragante. Radi karakternih i drugih milih osobina koje su u njemu stanovale.
To je samo jedna točka vezanosti uz Šibenik, ali zanemarimo to. Katedrala sv. Jakova u Šibeniku jedan je od najznačajnijih spomenika hrvatske arhitekture. Znameniti Šibenčanin Faust Vrančić donosi njen crtež u svojoj "Machinae novae" 1595.g. uz objašnjenje kako je crta jer je ona ukras domovine iako njezin jedinstveni kameni krov nije njegov pronalazak. Ovaj najistaknutiji simbol ukupnog stvaralačkog i krestivnog doprinosa hrvatske kulture europskoj kulturnoj baštini izvorno je djelo Jurja Dalmatinca i Nikole Firentinca. Njena estetska i umjetnička vrijednost potvrđena je uvrštenjem na popis svjetskih zaštićenih spomenika kulture UNESCO-a 2000. godine. Šibenska katedrala jedinstvena je po tome što je izgrađena u jednom jedinom materijalu - u kamenu iz kamenoloma na otoku Braču, Rabu i Korčuli. Juraj Dalmatinac u ovaj je svoj projekt uveo radikalne i originalne novine: prvi je upotrijebio, tada jedinstvenu, metodu montažne gradnje - precizno isklesani brid jedne velike kamene ploče ulazi u žlijeb susjedne, pa se kameni dijelovi slažu u cjelinu poput Lego kockica i nisu vezani žbukom. Njegov ništa manje genijalan nastavljač Nikola Firentinac dovršio je gradnju bočnih brodova i krovnog svoda izvedenog od masivnih utorenih ploča te podigao kupolu.
I sad pitanje, zašto priča o katedrali, a obljetnica je Dalmatinske šansone?
Pa, u danima festivalskim običaj je da male galerije otvaraju svoje prostorije za izložbe slika. Jedna od tih galerija pozvala me je da otvorim izložbu Poly art-a, listom najpoznatijih umjetnika koji nisu slikari; d poznatih glumaca, pjesnika. Galerija se nalazila nasuprot katedrale, na onom jedinstvenom trgu na kojem se rodio Festival dalmatinske šansone. Sjećam se da je jedna od slika bila Arsenova, neki mali brodić. Gledam uzvanike, posjetitelje i gledam taj trg i katedralu u svoj svojoj ljepoti. I onda sam teška srca gledajući taj prostor rekao ispred svih; Vama, dragi moji Šibenčani, zahvaljujem što ste prepoznali u ovom gradu čudesne nadsvođenosti kamena, ono što drugi nisu mogli, ni htjeli. Hvala vam što ste pod svoje okrilje uzeli dalmatinsku šansonu Ona vam po zakonu prirode pripada. Neka vam u srcu cvjeta pjesma!
Oltar dalmatinske pjesme
Zaboravio sam skroz na te riči, ali ovi iz festivala nisu! Tko bi rekao da su tako pedantni? I drago mi je da sam to rekao, da sam to iskusio po uhu i duši i da mogu sad to isto reći. Naravno, nije uvijek sve bilo idealno. Pa i na najvećim festivalima svijeta nađe se neka pjesma koja nije po guštu.
Te šibenske Večeri šansone, malo je reći čarobne su; od ambijenta, od značajnih sudionika, vrsnih interpretacija. Zasigurno je i Arsen Dedić malo pomogao, svojim savjetima pa i njemu svojstvenim “ubodima“ poput one da postoje para šansonijeri i pra šansonijeri. Genijalac u pravom smislu, veliki pjesnik koji je ponikao iz Šibenika, a tih pjevačkih velikana ima na desetine što ih je dao nekad prvi, najstariji grad na istočnom Jadranu. Krešimirov grad dao je, kad je o pjesmi i glazbi riječ, toliko puno da ne znam tko mu je u tome ravan. Jednog Vicu Vukova, Ivu Pattieru, Mišu Kovača, Branka Bubicu, onu gromadu Maksima Mrvicu, brojne klape koje u našim okvirima drže primat, pa Krste Juras, sjajni pjesnik…Bojim se više nabrajati jer sam ih tko zna koliko izostavio. A oni će mi ionako zamjeriti!
Ah da, Šibeniku hvala i za Dušana Šarca, koji uz direktora Branka Viljca čini nezamjenjiv dvojac bez kojih Šibenik ne bi bio tako sjajni oltar dalmatinske pjesme. Bar ne tako veličanstven! Dušan Šarac drži umjetničke konce. Na ovogodišnjoj Večeri dalmatinske šansone Šarcu posve zasluženo pripada jedna večer, a u povodu 80 godina života i „samo“ 60 godina umjetničkog djelovanja.
Dakle, u petak, 19. kolovoza u 21,00 na Trgu Republike Hrvatske u Večeri starih skladbi: Autorska večer Dušana Šarca. Što je taj čovjek između ostalog napisao, koje vječne pjesme, moći ćemo čuti tog 9. kolovoza:
Ovom večeri festival će obilježiti šezdeset godina umjetničkog rada i skladanja, maestrov osamdeseti rođendan, kao i samu festivalsku 25. obljetnicu festivala na čelu kojeg je kao umjetnički direktor. Autorska večer održati će se uz veliki festivalski orkestar maestra Damira Marušića i brojne goste i izvođače večeri od poznatih dalmatinskih klapa do eminentnih vokalnih solista i solistica:
1.ŠIBENSKA BALADA / Instrumental ( D.Šarac - K.Juras - M.Anić ) FESTIVALSKI ORKESTAR, 2.DOBRA TI VEČER MATI MOJA (D.Šarac - K. Juras - D. Šarac ) ALEN NIŽETIČ & KLAPA MORE, 3.BUDI NOĆAS MIRNO MORE (D.Šarac - D.Britvić -T.Eterović ) ĐANI STIPANIČEV & KLAPA MORE, 4. RIČI OD CUKRA (D. Šarac - F. Bilić - N. Nimac) BAGATIN, 5.MEDLEY; TARAŠ / IMA MORA U TOJ KUĆI / NE ŽIVI SE OD ARIJE (D.Šarac - D.Škevin - T.Eterović / M.Anić) BRANIMIR BUBICA & KLAPA SEBENICO (Dalmatinska šansona Šibenik 2001,2002,2003.-(Klapa Teuta) 6.SRCE PRIJE KIŠE (D.Šarac-F.Bilić- T.Eterović ) KREŠIMIR BATINICA (Dalmatinska šansona Šibenik 2017.) 7. ZA DUŠU (D.Šarac-K.Juras-J.Šetka ) KLAPA ŠUFIT (Dalmatinska šansona 2011.) 8.DALMATINSKA ( D.Šarac - D.Škevin - T. Eterović) 4 TENORA (Dalmatinska šansona Šibenik 1999., Zdravko škender) 9.PROĐI ME SE (D. Šarac - K.Juras - M.Došen ) IVO PATTIERA (Splitski festival 1983.),10.STELLE D' ORO (D. Šarac - R.Vecchioni - M. Fabrizzio ) SAŠA JAKELIĆ (Splitski festival 1974., Al Bano) 11.PROĐE NADA ISTO KA I BURA (D.Šarac-D.Škevin-T.Eterović) KREŠIMIR BATINICA (Dalmatinska Šansona 2005., Klapa Teuta) 12.NE TRAŽI DALJE (D.Šarac-M. Schwyter-T.Eterović) HELENA BASTIĆ (Dalmatinska šansonaŠibenik 2001., Tereza Kesovija),13. SAMO TI SI (D. Šarac - F. Bilić - R. Kazinoti) DUJE STANIŠIĆ (Dalmatinska šansona Šibenik 2016., Marko škugor) 14. OVO JE NAŠA NOĆ (D. Šarac-M. Mihaljević-S. Kalogjera ) TEDI SPALATO (LP Ovo je naša noć, Mišo Kovač 1977.) 15.MEDLEY; ŠIBENSKE KALE / NA TERACI / MASLINA JE NEOBRANA ) - KLAPA MORE (D. Šarac -K.Juras -M.Došen ) (D. Šarac- D.Britvić - D.Šarac ), 16.DALMACIJA U MOM OKU ( D. Šarac - K. Juras - M. Došen ) ALEN NIŽETIĆ 17.ŠIBENSKE USPOMENE ( D.Šarac-P. Picukarić-T.Eterović ) ŠIBENSKI TENORI, 18.ŠIBENIK JE TO ( D.Šarac -K. Juras - D.Šarac ) ŠIBENSKI TENORI & SVI IZVOĐAČI.
Tony Dallara…Bambina, bambina
To je ono za sjećanje, za nezaborav. To su pjesme koje su na najljepši način opjevale Dalmaciju. Ali, ne onu jeftinu Dalmaciju koju sve češće slušamo odjevenu u otrcane fraze. U Šarčevim pjesmama nalazimo život, ljubav i neizbrisive slike pune boja i čežnje. Lišene bespotrebne patetike.
To je Šarac, skladatelj ovog jedinstvenog podneblja.
Moji pohodi Šibeniku imali su uvijek istu stazu; Split, Trogir pa preko Boraje –pravac Narodno kazalište u kojem sam pokušavao naći prostor za parking. I kada bih u tome uspio i već za koji tren bih bio na tom predivnom prostoru, određenom i rođenom za Večeri dalmatinske šansone. Ta svjetla, ti kontakti koje sam tamo ostvario ne mogu se opisati. Tamo negdje 2009. u prostoru određenom za pjevačku čeljad, ugledao sam meni poznatu osobu, starog i osamljenog čovika. Možete li zamisliti ushit kad sam prepoznao u njemu čuvenog Tonyja Dallaru! Kao dite sam ga sluša i obožava njegove pjesme; Come prima, Romantica, Bambina, bambina…
I tako, popričali smo malo. On je bio u čudu što je talijanska kancona oživjela u gradu poput Šibenika, a u Italiji je već odavno utihnula.
Nekih godina je i Al Bano bio na tom istom prostoru i s ushitom obećao da će iduće godine doći ponovno u Šibenik i da bi tu rado pjevao i održao koncert. Pretpostavljam da je u pitanju bio honorar koji organizatori nisu imali.
Večeri posvećene talijanskoj kanconi po meni su nešto najljepše što je ovaj festival (koji ne voli da ga se zove festival) iznjedrio. Pa tu se našlo toliko nezaboravnih talijanskih pjesama u izvođenju naših vrsnih pjevača. I to bi trebalo nastaviti ali i otvoriti malo gradsku kesu, dati veće poticaje organizatorima.
Ipak ćemo jednu čuti i na ovogodišnjem izdanju: Stelle d'oro Dušana Šarca u izvođenje Saše Jakelića.
Dakle, on će biti jedini „stranac“ u Večeri dalmatinske šansone.
Sve ono što je Šibenik dao do jubileja-vrijedno je divljenja. Baš sve. Vjerujem da će tako biti i ove godine zahvaljujući angažmanu Viljac-Šarac, koji su pripremili 25. pjesama u Večeri novih skladbi:
- ALBUM OD ZVUKA ( H. Burazer Pavešković – arr. H. Domazet ) HRVOJE BURAZER PAVEŠKOVIĆ, 2. DA SLIČI NA LJUBAV ( I. Nuić – E. ĐeliloviĆ – I. Nuić / V. Koceić ) KRISTINA BOBAN, 3. DRAČA O POKORE ( J. Šetka – R. Kovač – J. Šetka ) KREŠIMIR BATINICA, 4. GODINE SU BRODOVI ( V. Dragojević – D. Mojaš – V. Dragojević / A. Gelo ) KLAPA KAŠE, 5. GRANČICA LJUBAVI ( F. Podbrežnik – M. Grandovec – I. Popeskić ) KLAPA MORE, 6. KAD SE ZALJUBI PENZIONER ( R. Pilepić – R. Pilepić – E. Stanić ) IBRICA JUSIĆ 7. MOJA TUGO ( T. Mutarello – T. Mutarello – I. Komić ) KSENIJA VARVODIĆ PERIŠ, 8. NAJBOLJE OD MENE ( D. Mijat – arr. N. Mijat ) GRUPA MI, 9. NE DAM TE NIKOM ( G. Koprov – G. Koprov – V. Dojčinovski ) TEDI GRUBICA
10. NI JUGA NI BURE ( B. Mihaljević –N. Ninčević – B. Mihaljević ) IVA SPAHIJA,11. O, LJUBAVI NESTALA SI ( D. Šarac – F. Bilić – T. Eterović ) IVO PATTIERA & ĐANI STIPANIČEV , 12. OD LJUBAVI SLIP ( T. Mutarello – T. Mutarello – L. Škaro ) KLAPA ISKON, 13. PISMO MOJA ( D. Rapotec Ute – V. Alilović – D. Rapotec Ute ) DUJE STANIŠIĆ & BRANKO MEDAK, 14. PIZ NA ŠKINI ( S. Rapotec – V. Alilović – D. Rapotec Ute ) – VALERIO RICCHIUTO , 15. POBIJEDI ME ( T. Šanić ) TOMISLAV ŠANIĆ, 16. ( B. Bubica – K. Juras – L. Škaro ) BRANIMIR BUBICA & KLAPA SEBENICO, 17. SAMA ( E. Mische – T. Mischell / E. Mische – O. Dešić ) TOMMI MISCHELL, 18. ŠKANJET ( E. Lovrić – arr. E. Lovrić / M. Zec ) ) ELIS LOVRIĆ, 19. TANGO DALMATINO – FJAKA (E. Kulenović / S. Lopčić – S. Lončarić /S. Lopčić – A. Valenčić) VIVIEN GALETTA
20. TI SI MOJA SRIĆA ( S. Jakelić – S. Jakelić – S. Jakelić / R. Čolaković ) SAŠA JAKELIĆ , 21. TI SI IZVOR MOJE SRIĆE ( A. Šipić Sokol – A. Antić Blažević – T. Veršić / L. Škaro ) KLAPA SVETI MIHOVIL, 22. TUGO ( M. Market Sindik – arr. I. Popeskić ) MEDEA MARKET SINDIK, 23. TVOJA MIRNA LUKA ( Ž. Klašterka – V. Alilović – I. Kotal / Ž. Klašterka ) SABRINA HEBIRI,24. UTOPIJA ( T. Hrelec – A. Đugum – T. Hrelec ) GELATO SISTERS, 25. ZASPALI SMO BUDNI (R.Grubišić – V. Alilović – R. Grubišić ) MARIO LIPOVŠEK BATTIFIACA
-----------------------------------------------------------------------------------
Iz tiska:
Jutarnji list, Stanko Ferić 22.8.1999.
«Šut» nostalgije ravno u venu! Jedino tako može se opisati učinak prve večeri drugog Festivala dalmatinske šansone u Šibeniku na kojem su: Arsen, Gabi, Dani, Gibonni, klapa «Šibenik»», Meri, Tedi, obitelj Hegedušić, klapa «Maslina»... digli publiku na noge lavinom dalmatinskih uspješnica.
Festivala bez play backa 24.8.1999. Stanko Ferić
Uživali su i publika i izvođači, a sitni propusti, falše note, promašena žica, nesavršene fizure i spontani scenski nastupi bez bilo kakvih koreografskih zahvata ne samo što nisu smetali, nego s bili pravo osvježenje. Ljudima željnim pjesme pjevali su ljudi od krvi i mesa. Č ini se da tako može samo Šibenik, posebno kada ga pritisnu nevolje i besparica pa se probudi njegov čuveni dišpet.
Prva je festivalska večer završena onako kako treba - nadahnutim pjevanje prve dane hrvatske estrade suzom u oku i «gropom» ganuća u grlu publike.
Jutarnji list, Stanko Ferić, 25.8.2000.
Šibenski festival pokazao je kako je zvučala dalmatinska pjesma prije nego je zagađena »grčkim ritmovima» i kako će izgledati sutra, oplemenjena novim idejama Festival dalmatinske šansone definitivno se potvrdio kao najbolji hrvatski festival Šibenska publika, pokazalo se, očekivano, pomalo hladnom i proračunatom Uostalom, imala je za to pravo, jer je bila u situaciji birati između dobrog, boljeg i najboljeg Prve večeri jednostavno nije bilo promašaja
Večer novih skladbi, druge festivalska večer, iščekivana je s puno manje napetosti, ali su pogriješili oni koji su je propustili...
Ukupni dojam bio je upravo sjajan jer se dogodilo dobrodošlo sučeljavanje stare i nove dalmatinske glazbene škole-odmjeravanje snaga glazbenih hridi i novih rastućih snaga. Idejni tvorci i organizatori Festivala šansone. Branko Viljac i Duško Šarac napravit će žuljeve trljajući dlanove zbog dobro obavljenog posla, ali imati i grdnih glavobolja dok budu razmišljali ako 2001. godine organizirati 4. festival dalmatinske šansone, tako da bude za dlaku bolji od ovogodišnjeg koji je otišao u legendu.
Slobodna Dalmacja, Ivo Mikuličin, 20.8.2000.
- Nikad u životu nisam bila na boljem koncertu za me koja sam rođena tu uz more Nikad toliko pjevanja i toliko pjesama po mom guštu - kazivala je odmah na završetku večeri Šibenika Franka, koja već godinama živi na pariškoj adresi
- Ovo nigdje nisam vidio da publika s kartama puni pola gledališta, četrdeset minuta, dok još traju probe-kazivao je Vojmir Kraljević, voditelj Cambia
Novi list, N.Friganović, 20.8.2000.
Ovacije Miši Kovaču
Ako je netko do sada u to sumnjao u petak navečer sve su nedoumice otklonjene- Šibenik i festival dalmatinske šansone vole se jasno i strasno
Dražen Vrdoljak - ostati na razini entuzijazma
Večeri dalmatinske Šansone na svoj su način Festival, budući da se drugu večer izvode novouglazbljene šansone, no imam dojam da ambicije organizatora nisu tako velike kao kod drugih festivala, koji su možda i više afirmirani.
Mislim da bi trebalo ostati na razini organizacijskog entuzijazma i Bogu hvala ako je moguće Što boljih pjesama. Sjajna je ideja da je jedna večer posvećena starim pjesmama, jer dalmatinska šansona ujedno je i antologija dalmatinske pop pjesme.. Dakle, tu nema uvijek određenih glazbenih granica i mislim da festival organizacijski ne bi smio prerasti u nekakav mega projekt nego doslovno ostati na razini trga između šibenske katedrale i vijećnice i biti jedna poluskromna, poluzatajna i vrlo dobra glazbena manifestacija.
Jutarnji list. Stanko Ferić, 20.8.2000.
Nenajavljenom Misi ovacije, Tereza pjevala za Enu Begović
Večer starih skladbi na 3. šibenskom festivalu dalmatinske šansone bila je tako zatrpana velikim imenima i izvrsnim pjesmama da su organizatorima 'već unaprijed sve pogreške bile oproštene! Uostalom, kome je bilo briga za pogreške, nepodnošljivu vrućinu i gužvu kada su na pozornici jedno za drugim izlazili Arsen, Gabi, Kemal Monteno, Hrvoje Hegedušić, Ksenija Erker, Tedi Spalato, Ibrica Jusić, Viče Vukov, klapa Cambi i vrhunske šibenske klape «Maslina» i «Šibenik» ansambl «Bonaca», a onda se kao grom iz vedra neba, nenajavljen i neočekivano, pojavio kralj dalmatinske pjesme Mišo Kovač.
Ipak ovogodišnja večer starih skladbi šibenskog festivala dalmatinske šansone ostat će zapamćena po tome što su prvi puta nakon trideset godina zajedno nastupila tri Šibenčanina-tri glazbene legende: Arsen Dedić, Vice Vukov, Mišo Kovač.
O šansonaina su napisali
i Večernji list. Danijela Ana Morić, 11.8.2000.
Riječ je o festivalu na kojem se ulaznice ne kupuju nego love
1 ove će godine, točnije idućeg vikenda, 18 i 19. kolovoza, Šibenik zvoniti pravom izvornom i novijeg datuma nastalom dalmatinskom pjesmom Tada će se naime, u Krešimirovom gradu, treći put pod visokim pokroviteljstvom Odbora za naobrazbu, znanost i kulturu Državnog Sabora Republike Hrvatske održati festival «Večeri dalmatinske šansone» Riječ je o našem najkvalitetnijem festivalu, na kojem se izvode pjesme superiorne u usporedbi sa svim trendovima.
Arsen Dedić, Večernji list, 17.8.2000.
Dobra namjera ovih večeri je da vraća dignitet pjesmi iz Dalmacije. Ta je pjesma nagnuta na građansku, varošku pjesmu, koja je imala elitan i delikatan narodski glazbeni i pismeni rukopis.
Slobodna Dalmacija, Maja Gitlin, 19.8.2000. Šansona začinjena slikama i skulpturama
Pred nama će večeras prodefilirati djelići materijaliziranih najdubljih misli autora koji se kriju pod nazivom Poly art. Vjerujem da će toliko bogat emocionalni i misaoni svijet biti prepoznat i da neće nikoga ostaviti ravnodušnim.
Vama, dragi moji Šibenčani, zahvaljujem Što ste prepoznali u ovom gradu čudesne nadsvođenosti kamena, ono što drugi nisu mogli, ni htjeli. Hvala vam što ste pod svoje okrilje uzeli dalmatinsku šansonu Ona vam po zakonu prirode pripada
Neka vam u srcu cvjeta pjesma-kazao je među ostalim, u svom emotivnom pozdravnom govoru Goran Pelaić.
