Split bio i jeste grad povijesti i glazbe. Nažalost, rijetko se to koristilo da bi taj divni grad mogao i imati svoje zasluženo mjesto na međunarodnoj razini…
Opisati jedan život, bilo čiji život od 85 godina, traži gomilu papira, prostora, slika… Traži i pamćenje, poštovanje i zahvalnost. Posebice ako se želi opisati život profesora Armanda Morena. A Split je rekorder kad je u pitanju zaboravnost i zahvalnost. I to je još jedna priča o gradu, ljudima koji ga vode ili su ga vodili. I to je još jedna argumentirana opaska (nadam se, ne samo s moje strane!).
Upravo iz te tvrdnje, opravdano će čitatelji ovog portala postaviti pitanje: Pa tko je uopće taj Moreno? Pa, onako brzinski i aljkavo, dovoljno bi bilo reći osnivač FIDOF-a, Međunarodne federacije festivalskih organizacija. O tome ćemo malo kasnije.
Ataše za turizam
Armandova obitelj je podrijetlom iz Trsta. Rođen je a u Beču 21. lipnja 1920. od oca Julia i majke Sabine, rođene Silberman. Sudjelovao je u partizanskim pokretima Francuske, Italije i Jugoslavije. Bio je glavni tajnik Diplomatske škole. Godine 1950. postaje šef uprave jugoslavenskog UNICEF-a, potom 1953. prelazi u Ministarstvo inozemnih poslova kao ataše za turizam za zemlje Skandinavije. U Stockholmu organizira dolazak prvih turista iz Norveške i Švedske.
U tadašnjoj Jugoslaviji nema ni dobrih cesta ni hotela. Ipak uspijeva svojim znanjem, umješnošću dovesti prve grupe turista. Tako bijaše na početku. E, ali…
MAKARANIN LOVRE TRAŽI POMOĆ
Godina 1961. bit će zapamćena po snažnom potresu u Makarskoj. Srušeni su i devastirani mnogi objekti. Tadašnji gradonačelnik Lovre Kovačević poziva Morena da dođe u Makarsku i napravi nešto za turizam. I to što je napravio Armando za Makarsku u vrijeme kad još nije magistrale nego samo makadam i brod koji je plovio tri puta u tjednu. Napravio je za tadašnje prilike veliki posao. To se zove vizija, uspjeh u turizmu. Lako je danas brojiti rezultate. Armando preko svojih veza iz inozemstva u Makarskoj organizira simpozij "Ljudi od pera i turizam".
Dolazi preko 100 tada najpoznatijih novinara Europe i po povratku pišu o jugoslavenskom neizmjernom turističkom potencijalu.
Morenova filozofija je bila "Da bi ti ljudi došli moraju te poznavati a da bi te upoznali ti moraš ići k njima“. Tako on počinje svoju misiju ka afirmaciji kulture i ljepote po svijetu“
FIDOF, MODUGNO, FESTIVAL, MEDITERANSKE IGRE
Godine 1964. zovu Morena u Split da pomogne probudit turizam koji tad gotovo da i nije postojao. To je novi izazov za njega. Taj neumorni (i zaboravljeni) čovjek i humanist pokušava u Splitu (koji još nije vertikalni grad uz more) raznim akcijama podignuti i pokrenuti nove sadržaje. Uz brojne druge zaslužne glazbenike, inzistira da Melodije Jadrana postanu međunarodni festival. S Bačvica se lokalni festival zabavnih melodija 1967. prebacuje na Prokurative i Armando dovodi sve svjetske talente i velike pjevačke zvijezde.
Godinu prije u Splitu je osnovao FIDOF (Federacion International des Organizasion de Festival), a iste godina ga predstavlja u Cannesu.
Članovi su iz 79 zemalja svijeta i oko 380 raznih festivala i show business organizacija! U isto vrijeme promovira domaće pjevačke snage i muzičare po cijelom svijetu (Kabiljo, Šverko, Lisac…)
Njegov sin Mario odlazi 1980. godine iz Splita u SAD, a kad je Armando dobio unučicu, odlučio je ostatak života provesti u Los Angelesu.
Armandu bi uvelike trebalo pripisati i dovođenje Mediteranskih igara u Split. Bez njegove pomoći to se nikad ne bi dogodilo, premda je uvelike za to zaslužan tadašnji dični gradonačelnik Jakša Miličić.
Armando Moreno, osnivač i predsjednik Međunarodne federacije festivalskih organizacija, umro je 4. travnja 2005. godine u Los Angelesu. Posljednjih 40 godina posvetio je vođenju kalifornijskog FIDOF-a, koji je od kraja 60-ih bio vodeće tijelo organizatora festivala glazbe i pjesama.
Moreno je cijenjen kao humanitarac, koji je aktivno promovirao moto neprofitne organizacije "Mir i prijateljstvo kroz glazbu i umjetnost".
Evo što mi je Armando rekao prilikom zadnje posjete Splitu u rujnu 2001, gradu kojem je toliko dao:
- Jako mi je drago da ste se sjetili napisati knjigu o Splitskom festivalu, koji je pored Dioklecijana bio simbol grada za određeno vrijeme. Jer, povijest je nešto što se ne može opovrgnuti, a rijetki su proroci koji su mogli nešto da proreknu za budućnost. No, šalu na stranu, vidim da ste se prihvatili zadatka koji će sigurno dobro doći mlađim generacijama da iz njega uče, da je Split bio i još uvijek jeste grad povijesti i glazbe. Nažalost, rijetko se to koristilo da bi taj divni grad mogao i imati svoje zasluženo mjesto na međunarodnoj razini.
Ja sam svojevremeno naravno kao savjetnik u Turističkom Savezu kotara a zatim Splita kada se kotar ukinuo, sudjelovao u promociji Splitskog Festivala, koji je svojevremeno počeo kao "Melodije Jadrana" na POŠK-u. Tu sam surađivao s g. Vinkom Lesićem, i drugim odgovornima. Moje je zaduženje bilo učiniti sve da bi se Splitski festival pretvorio u međunarodni događaj, time što bih omogućio da se u Split dovedu u to vrijeme umjetnici od međunarodnog značenja.
FIDOF je osnovan u Splitu 1966. godine i sjedište mu je bilo jedno vrijeme u Splitu. Kada sam otišao u mirovinu 1975. godine, a bio sam kao osnivatelj FIDOFa poznat u svijetu, prelaskom u Los Angeles uz suglasnosti s tadašnjim predsjednikom kojeg sam bio imenovao a bio je iz Los Angelesa, tako da sam FIDOF administrativno i kao generalni tajnik i dalje vodio iz Los Angelesa, kamo sam se preselio, nakon sto se tu preselio i moj sin.
Od tada, i dalje u svim informacijama koje dajemo, ističemo da je FIDOF osnovan u Splitu, ali da sam inauguraciju učinio u Cannes-u na MIDEM-U 1966. godine.
Raspolažem fotografijama iz vremena osnutka FIDOFa u Splitu, i sa konferencije za tisak kada sam objavio osnivanje FIDOF-a, kao i neke druge fotografije koje ukazuju na popularnost FIDOF-a i Splita iz toga vremena u svijetu. Zahvaljujući tome uspio sam da mnogi naši pjevači i kompozitori budu pozvani na inozemne međunarodne festivale, kao sto su to bili slučajevi u Ateni, Rio de Janeiro, Seoul, Cannes-MIDEM, Sopot, Bratislava Prag, Bukurešt, Brasov, Los Angeles …
Svojevremeno u Splitu i Makarskoj inicirao sam značajne međunarodne manifestacije kao na primjer:
(1) Međunarodni Majski Skup Novinara u Makarskoj 1962, 1963 i 1964. Cijeli sam
projekt radio tada u ime Turističkog saveza Makarske nakon potresa radi ponovnog stvaranja povjerenja u turizam. Ime "Rivijera" pored Makarske sam tada ja dao.
(2) Međunarodni susret "Ljudi od pera i turizam", u okviru međunarodne godine turizma Ujedinjenih naroda 1967. Posjedujem tiskani prijevod na engleskom sakupljenih članaka na temu koju sam raspisao "TURIZAM PASOŠ MIRA".
(3) Kao savjetnik TS grada Splita, osnovao sam "Praznik cvijeća" u Dioklecijanovim
podrumima 1973 i 1974.godine.
(4) Nakon sto sam s tadašnjim predsjednikom Skupštine ing. Miličićem i drugim
bio kao prevoditelj u delegaciji na Mediteranskim Igrama u Izmiru (Turska)
Split je dobio organiziranje tih igara. Osnovao sam splitsko Udruženje
stručnih prevoditelja 'TEZEKAS", koje mislim još uvijek postoji. Bio sam osnivatelj
i prvi predsjednik.
(5) Kao delegat Turističkog saveza Splita, a često i Hrvatske, propagirao sam naš
dalmatinski turizam na sajmovima u Švedskoj, Danskoj (gdje mi se rodio sin),
Njemačkoj, Austriji, Francuskoj, Italiji i Grčkoj…
Nadam se da sam nešto ostavio.
Armando je za Dalmaciju i Hrvatsku na međunarodnom polju napravio više nego bilo koji građanin Splita, lijepog grada koji jako voli da zaboravlja.
- IN MEMORIAM, MANI GOTOVAC Zapisi i sjećanja Gorana Pelaića (1): “Grad u teatru, teatar u gradu”
- ZAPISI I SJEĆANJA GORANA PELAIĆA (2) Arsen Dedić: Split kao polazište pjesničkog opusa
- ZAPISI I SJEĆANJA GORANA PELAIĆA (3) Split ga je zaboravio: Anđelko Đeki Srbljenović – otac i utemeljitelj Festivala zabavne glazbe Split
- ZAPISI I SJEĆANJA GORANA PELAIĆA (4) Tonči Petrasov Marović: Podno Mosora, odakle se vidi svekolika okolica
- ZAPISI I SJEĆANJA GORANA PELAIĆA (5) Maruška Šinković Kalogjera: Djevojka iz splitskog Varoša
- ZAPISI I SJEĆANJA GORANA PELAIĆA (6) Vinko Lesić: Festivalska produkcija nije ženska cipela
- ZAPISI I SJEĆANJA GORANA PELAIĆA (7) Asja Kisić: Bepina je kasno došla
- ZAPISI I SJEĆANJA GORANA PELAIĆA (8) Enes Kišević: Božićna lampa u prozoru
- ZAPISI I SJEĆANJA GORANA PELAIĆA (9) Ivica Vidović: Tiho, s mjerom za kajanje
- ZAPISI I SJEĆANJA GORANA PELAIĆA (10) In memoriam NEDA ARNERIĆ
- ZAPISI I SJEĆANJA GORANA PELAIĆA (11) Prof. Josip Mirošević: Festivali konfekcijska roba
- ZAPISI I SJEĆANJA GORANA PELAIĆA (12) Kako sam postao dobitnik Zlatnog pera
- Zapisi i sjećanja Gorana Pelaića (13) VLASTA KNEZOVIĆ: Cjeloživotna potraga za bajkom
- ZAPISI I SJEĆANJA GORANA PELAIĆA (14) TOMA BEBIĆ: Čovik koji je volio ljude
