U nedjeljno jutro nakon svete mise skupina Lastovaca uputila se na kavu u jedini ugostiteljski objekt koji radi u Ublima. Malo ih je, ali se svi znaju. A uz kavu, domaći limunov kolač i puno razgovora.
Pričalo se o problemima, brigama, ali i o lijepim stvarima. Pa iako problema ima mali milijun, netaknuta priroda nije jedna od njih. Naime, cijeli je otok Lastovo zaštićeno područje Parka prirode.
Osim što na Lastovu tijekom zimskog perioda nema otvorenih klubova, kulturnih ustanova ili kino dvorana, na Lastovu ne postoji niti srednja škola
"Ako dođete izvana i u par dana obiđete cijeli otok, kasnije će vam biti dosadno. Ali nama koji živimo tu, isto je kao i svakom stanovniku u njegovom kraju – imamo posao, obitelj, ovdje svi ljudi nešto dodatno rade, oko voća i povrća ili u polju“, uvodno nam je rekla Anita Jančić Lešić, načelnica Općine Lastovo.
Za aktivnosti u prirodi Lastovo je dušu dalo. Ali tko voli društveni život, događanja, neće se puno zabaviti.
Osim što na Lastovu tijekom zimskog perioda nema otvorenih klubova, kulturnih ustanova ili kino dvorana, na Lastovu ne postoji niti srednja škola - što je zasigurno jedan od većih problema koji muči stanovnike ovog dalekog otoka. Iz tog razloga, Lastovci su primorani djecu upisati u splitske srednje škole.
Zašto u Split, pitaju se mnogi, kada Lastovo teritorijalno pripada Dubrovačko-neretvanskoj županiji? I zašto baš Split, zar se sa susjednim otocima nije moglo dogovoriti da djeca kod njih pohađaju nastavu?
"Prije nije bio tako velik izbor škola i zanimanja na susjednim otocima, pa djeca nisu mogla svoje potrebe tamo ostvariti. U svakom slučaju, dijete ne može svako jutro putovati, pogotovo zimi kada je loše vrijeme, to je preteško i prenaporno. A kada krene od ponedjeljka do petka u školu, onda mu je tako svejedno je li Veloj Luci ili u Splitu", pojašnjava nam načelnica.
U Split se većinom ide jer do prije dvije godine nije postojala redovna veza s Dubrovnikom, tek je tada uspostavljen dnevni katamaran. Posljednjih 40-ak, 50 godina ljudi su se tradicionalno vezali za Split, za trajekt 'Lastovo' koji je po ovom otoku dobio i ime.
Lastovo ima 600-tinjak stalnih stanovnika koji su na otoku tijekom cijele godine. Od njih 600, djece do 18 godina starosti je oko 100, radno sposobnog stanovništva 300-tinjak, a dosta je i starije populacije, njih 220.
"Čovjek mora izabrati ovakav život. Ima ljepota, ali ima i teškoća. Odlazak djece u srednju školu nakon osam godina osnovne jedna je od njih. U osnovnoj školi trenutno imamo između 45 i 50 djece, što je 5-6 po generaciji. Otok je zapravo vitalan koliko ljudi ima.
Infrastrukturno je sve to ipak jako zahtjevno, jer se radi o malom broju korisnika, a kamion za smeće, javna rasvjeta, voda, struja, sve to mora biti razvedeno po cijelom otoku. A zajedno bismo svi stali u dva nebodera", objašnjava nam Jančić Lešić.
No, Lastovce to ne brine jer ljeto sve opravda. Tada je potreban smještajni kapacitet za oko 2.500 ljudi. Tako je to u svakom malom mjestu – ljeti je sve puno življe, a zimi sporije. Na Lastovu je razvijen i nautički turizam pa tako tijekom sezone dolaze i brojni jahtaši.
"Zapošljavaju i institucije, a trenutno nam fali ljudi u svim zanimanjima"
S druge pak strane, jedan prosječan dan zimi na Lastovu je kratak. Pogotovo zato što tijekom ljeta ljudi imaju aktivnosti oko polja, mora, a zima je vrijeme odmora. Pa iako je u mnogim mjestima u Hrvatskoj borba za posao konstantna, na Lastovu u svim sektorima nedostaje radnog stanovništva.
"Što se tiče zaposlenja, Općina Lastovo ima školu, ima policijsku postaju, vlastiti sud, meteorološku stanicu, poštu i sve institucije koje su potrebne jednom mjestu od 3.000 stanovnika, zato što smo daleko. To nam je glavni izvor zaposlenja. A uz to, imamo i ribarstvo, poljoprivredu i turizam. Te grane su razvijene. Zapošljavaju i institucije, a trenutno nam fali ljudi u svim zanimanjima. Tijekom ljeta, stranih radnika u turizmu već ima. Obzirom da je nas malo, svaki se nedostatak radne snage osjeti", kaže nam načelnica.
Lastovo ima i svoj tradicionalni, istoimeni nogometni klub koji igra županijske lige. Putuje se na Korčulu, Pelješac, Cavtat.
"Izazov je i djecu i odrasle slati da igraju. U jednom periodu čak su i djevojčice igrale. Neke od njih su nastavile s nogometom kada su se tijekom srednjoškolskog obrazovanja preselile u Split", priča nam sugovornica.
A među djecom, najzastupljenija je ipak slobodna igra. Jednostavno izađu u prirodu, uzmu loptu ili laštik i uživaju. Jedno su vrijeme mnogi od njih trenirali i džudo.
"Prednost života na otoku za djecu je sloboda u igri, jer se djeca uče funkcionirati u zajednici, socijaliziraju se bez prisustva odraslih. A kada je zima i ako im je dosadno, onda se bave izradom maski", rekla nam je Jančić Lešić.
Pa iako Lastovo nudi mnoge blagodati mirnoga života, život na pučini nije jednostavan, brod ne može uvijek isploviti ili doploviti.
Iako, kako nam kažu, vezani su uz brod 'Lastovo' koji ih s Korčulom i Splitom spaja već 45 godina. Rijetko kada izostane, a nerijetko bude i jedini čija se posada usudi isploviti po nevremenu. Uskoro će tom linijom zaploviti i novi trajekt 'Vela Luka', koji će moći primiti više putnika i više automobila.
"Uz trajekt 'Lastovo' smo generacijski vezani, ali 'Vela Luka' će nam biti fantastična jer je svake godine sve više automobilskog prometa i dostave. Isto tako, ova linija radi veliku dostavu i za Korčulu na koju također odlazi veliki broj ljudi, sve skupa je to oko 7 do 8 tisuća. Iako nas je malo, nas otočana ipak ima", zaključila je načelnica Lastova Anita Jančić Lešić.