Sreća- svatko od nas k njoj stremi, nada joj se i priželjkuje. Znamo li pak što je sreća ili što čini sreću? Ljudi potroše cijeli život tražeći sreću, ali često zalutaju na tom putu.
Ne postoji put do sreće;
put je sreća.
W. W. Dyer
Međunarodni dan sreće koji se slavi 20. ožujka je prilika da svatko od nas razmisli o tome što za nas znači sreća, a u ovom tekstu ćemo razmotriti suvremenu psihološku perspektivu i rezultate istraživanja koji nam mogu biti orijentir i karta u tom promišljanju.
Mitovi o sreći
Prvi korak u istraživanju sreće je ustanoviti mitove i kriva vjerovanja koja o njoj najčešće imamo. Jedno od takvih vjerovanja je da moramo biti sretni cijelo vrijeme. Ljudski život je pun uspona i padova- svatko od nas će doživjeti ili je doživio razočarenje, prekid odnosa, bolest, neuspjeh na poslu ili školovanju, gubitak bliske osobe itd. Nemoguće je osjećati sreću cijelu vrijemo, a ako stremimo da svaki dan našeg života bude ispunjen samo srećom, vjerojatno ćemo se razočarati i pitati što nije u redu s nama.
To nas dovodi do sljedećeg. Mnogi ljudi vjeruju da je sreća stalni doživljaj "ugode". Ljudi koji to vjeruju potroše dobar dio života tražeći vanjske stvari koje će im omogućiti neprekidni dotok ugode i zabave. Problem s tim vjerovanjem je da se osjećaj ugode s vremenom troši. Primjerice, kada kupimo novi auto, ispočetka smo preplavljeni doživljajem uzbuđenja, zadovoljstva i divljenja, satima i satima bi se vozili u njemu samo da možemo pokazivati sebi i drugima našeg novog ljubimca. Međutim, kako vrijeme prolazi, sreća se topi, a naš novi "ljubimac" polako više ne izaziva toliko oduševljenje kao nekada, a mi se vraćamo našoj „uobičajenoj“ razini sreće, koju smo imali i bez novog auta. Stalno traženje ugode i zadovoljstva vodi do toga da se brzo privikavamo i da nam nikada nije dosta, a kako podižemo ljestvice prema traženju ugodnih stvari, ugoda sve brže blijedi.
Treći mit vezan uz sreću je da će nas više novca nužno i usrećiti. Izgleda da odnos između sreće i novca nije tako jednostavan, naime povećanje novca kod ljudi koji nemaju dostatnih materijalnih sredstava za život dovodi do povećanja sreće i zadovoljstva s obzirom da materijalna i financijska ugroženost te neizvjesnost stvaraju veliki stres. Međutim, kod umjerenih, prosječnih primanja te kod ljudi s višim primanjima, odnos sreće i novca je puno manje izražen. Izgleda da nas više novca i stalno stremljenje ka većim prihodima neće nužno učiniti sretnijima. Također, izgleda da odnos sreće i novca ovisi o tome kako trošimo taj novac. Čini se kako je trošenje novca na stjecanje uspomena i iskustva (putovanja, koncerti, druženja) puno veći izvor sreće i zadovoljstva od ulaganja u materijalna posjedovanja (automobili, skupa odjeća). Također, trošenje novca na druge, nama bliske i drage ili potrebite osobe (darovi, donacije) vodi do veće sreće i zadovoljstva.
Što je uopće sreća?
Sreća ne znači ne doživljavati neugodne emocije i uvijek osjećati samo ugodu. Sreća znači općeniti osjećaj zadovoljstva životom te doživljaj da vodimo smislen, svrhovit i ispunjen život. Postavlja se pitanje što određuje naš doživljaj sreće? Istraživanja pokazuju da se oko 40 % može pripisati genetskim predispozicijama, 10 % okolnostima, a čak 50 % našim navikama, ponašanjima i obrascima mišljenja. Drugim riječima, iako se ljudi razliku po genetskim predispozicijama ka većoj sklonosti doživljavanju sreće i zadovoljstva, veći udio doživljaja sreće je pod našom kontrolom, čak i više od životnih okolnosti. Harvardska studija koja je pratila više od osamdeset godina živote ljudi od 1938. godine je jedno od najdugotrajnijih istraživanja koje nam pruža zanimljive zaključke o ljudskoj sreći. Pokazalo se da su dobri međuljudski odnosi ključni sastojak za osjećaj sreće i zadovoljstva životom, a da doživljaj usamljenosti ima toksični učinak za mentalno zdravlje. Upravo je kvaliteta (odnosno, zadovoljstvo tim odnosima), a ne kvantiteta (broj odnosa) ono što čini povoljan učinak na naše psihičko zdravlje. Osjećaj sigurnosti, povjerenje u drugu osobu, doživljaj da imamo nekoga tko će biti za nas da podijelimo lijepe trenutke i da nas utješi u teškim trenucima je ono što nas štiti i pruža osjećaj sreće.
Što je ono što možemo napraviti kako bi povećali našu razinu sreću?
-Njegujte svoje odnose: razmislite o ljudima koji su u ovom trenutku bitni za vaš život. Razmotrite koji su to odnosi u kojima se osjećate sigurno i zaštićeno te ulažite svoju energiju i vrijeme u te odnose jer nas dugoročno to čini sretnima. Pozovite dragog prijatelja kojeg niste dugo vidjeli na kavu, pokažite bratu/sestri koliko vas čini sretnima što ih imate u životu, poklonite mali znak pažnje svom partneru/ici, zahvalite dobrom kolegi/kolegici na tome što vam s njima vrijeme brže prođe na poslu. Malim znakovima pažnje i zahvalnosti svakodnevno njegujte svoje veze s drugim, vama dragim ljudima.
-Smanjite vrijeme na mobitelu i društvenim mrežama: Hrvati prosječno provode oko dva sata dnevno na društvenim mrežama, a vjerojatno će se dobar dio vas koji ovo pročita zateći kako vaše vrijeme provedeno na mobitelu i društvenim mrežama iznosi značajno više. Istraživanja su pokazala kako je vrijeme koje provodimo na mrežama i mobitelu povezano s pojačanim smetnjama poput anksioznosti, depresivnosti, usamljenosti, teškoćama koncentracije i smanjenom produktivnosti. Razmislite o tome što ste sve mogli napraviti za vašu sreću i zadovoljstvo te opću produktivnost za vrijeme kojeg ste proveli na ekranima.
-Osvijestite vaše vrijednosti: osvijestite ono što je za vas svrhovito, značajno i bitno u životu. Nekome će to biti njegovanje profesionalnog razvoja, nekome bavljenje hobijima koji ih usrećuju, nekome posvećivanje više vremena djeci i obitelji. Razmislite živite li u ovom trenutku života u skladu s vašim vrijednostima i ako niste, što je ono što bi mogli napraviti za korak put tome već danas.
-Vježbajte biti sada i ovdje: ljudski um ima sklonost da lako odluta u prošlost, u bavljenje prošlim pogreškama, neuspjesima i propustima, u zamišljanje budućnosti, strahova i svih potencijalno loših scenarija koji bi se mogli dogoditi. Trebamo početi uvježbavati naš um da se fokusira upravo na sadašnji trenutak. Možete započeti s malim vježbama -primjerice, u sljedećoj šetnji pokušajte osvijestiti što više stvari koje se oko vas događaju, probajte izaći u tom trenutku iz svoje glavi, osjetite mirise koji su u okolini, zrak, toplinu ili hladnoću, boje nadolazećeg proljeća, ljude koji su u prolazu, zvukove ptičica ili obližnjih razgovora, pokrete vašeg tijela dok šetate. Istražite vježbe usredotočene svjesnosti (engl. Mindfulness) koje vam mogu pomoći da budete više u sadašnjem trenutku.
-Vježbate zahvalnost: ljudski mozak ima prirodnu sklonost obraćanja stvari na negativno, na traženje onoga što nam nedostaje, s čim nismo zadovoljni, što bi mogli bolje ili više. Pokušajte istrenirati svoj mozak da počne osvještavati više ono što imate u sadašnjem trenutku, zapamtite, netko bi dao sve samo da ima ono što u ovom trenutku možda uzimamo zdravo za gotovo. Osvijestite što je ono na čemu ste u ovom trenutku zahvalni. Pokušajte svaki dan prepoznati barem tri stvari (ma koliko sitne) koje su taj dan bile za vas pokretač ugodnih emocija- smiješak vašeg djeteta, sunčan dan, smijeh sa prijateljem/com, ukusan ručak, zabavna serija, pjesma koju ste čuli na radiju. Postanite „tragač“ dobrih stvari i zahvalnosti u vašem životu, iznenadit ćete se koliko toga zapravo ima.
Zaključno, život nije uvijek ispunjen samo lijepim i sretnim trenucima, život i nije jednako pošten u dijeljenju lakših ili težih okolnosti te problema, život je često ispunjen stresom i brigama.
Međutim, ako život potrošimo u potrazi za stalnom ugodom i zamišljenom srećom, u stalnom traganju za nečim višim i boljim izvana, vjerojatno će nam proći godine u stalnom osjećaju nezadovoljstva. Kada naučimo osvijestiti da je sreća u našim djelima, načinu razmišljanja i pristupu životu, možda otkrijemo koliko smo trenutno sretni, a da to do sada nismo ni zamijetili jer smo bili u „vječnom traganju za srećom“.
