Hrvatska je 2005. godine, među prvima u Europi, uvela sustav povratne naknade za ambalažu od pića i napitaka. No u dosadašnjih 19 godina iznos naknade ostao je nepromijenjen.
Za povrat plastičnih boca od početka se dobivalo 50 lipa po komadu, a taj iznos nije se promijenio niti ulaskom Hrvatske u eurozonu 2023. godine, jedino je konvertiran pa sada iznosi 7 centi.
Iako je Hrvatska bila među europskim pionirima u uspostavi sustava povratne naknade za plastične boce, iznos naknade ostao je najniži u Europi.
“Sramotno najniži iznos u Europi”
Primjerice, u Estoniji, Latviji i Litvi povratna naknada iznosi 10 centi, u Poljskoj 12 centi, u Slovačkoj 15, u Švedskoj od 12 do 19 centi ovisno o veličini i materijalu ambalaže, u Njemačkoj, Austriji i Nizozemskoj je 25 centi, a u Finskoj od 10 do 40 centi, također ovisno o veličini ambalaže.
Od milijun boca bude vraćeno oko 850.000
Unatoč tomu, stopa recikliranja povratne ambalaže u Hrvatskoj vrlo je visoka. U Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU) rekli su nam da je stopa recikliranja u sustavu povratne naknade za plastiku oko 95 posto od sakupljenih količina, dok je za staklo i metal ta stopa između 95 i 99 posto.
Što se tiče ukupnog broja plastične (PET), metalne (Al/Fe) i staklene ambalaže u sustavu povratne naknade, u Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost zadnje službene podatke imaju za 2022. godinu.
Valja reći da je osim ekološke komponente, sustav povratne naknade za plastične boce od samog početka imao i izraženu socijalnu komponentu jer mnogi siromašni građani od 2005. godine naovamo preživljavaju od sakupljanja boca, odnosno povratnih naknada, piše N1.