Jutros u 9 sati počela je 10. sjednica Županijske skupštine Splitsko-dalmatinske županije. Na dnenvom redu nalazi se 45 točaka, od čega većinom odluke o koncesijama na pomorskom dobru. U predoženom izvješćue o broju izdanih koncesija prikupljenim sredstvima te načinu trošenja sredstava za upravljanje pomorskim dobrom stoji da se lani od koncesija zaradilo 26.655.438,87 kuna.
Uoči sjednice sadržaj Županijske skupštine komentirao nam je župan Blaženko Boban.
– Imamo različite teme, poput izvještaja Županijske uprave za ceste, odluku o dovršetku izrade prostornog plana Splitsko – dalmatinske županije i niz odluka u koncesijama. Zanimljivo, prvi put će na Skupštini biti i nekih koncesija koje će se oduzimati u skladu s pravilnicima koje smo donijeli prošle godine. Oni koji ih ne poštuju, ima ih pet ili šest, izgubit će koncesije.
Moram kazati da na tu temu ima pritisaka, ali nećemo odustati od principijelnosti jer inzistiram na urednosti kada su u pitanju koncesije – kazao nam je župan.
Uslijedio je aktualni sat.
Daniel Kukoč (SDP) pitao je što se napravilo nakon pisma kojega su premijeru uputili četiri gradonačelnika i župan. Drugo pitanje se ticalo stanja u Regionalnom centru čistog okoliša.
- 12. travnja smo u 9 sati imali sastanak gdje su opet bili nazočni gradonačelnici Splita, Solina, Kaštela i Trogira i gdje su došli predstavnici Hrvatskih voda. Svi su se dogovorili da su dužni od 4. svibnja, odnosno do sjednice Vlade u Splitu otkloniti sve probleme da bi se projekt mogao prijaviti - odgovorio župan.
Što se tiče Centra čistog okoliša u Lećevici, ne mogu Vam odgovoriti, dobit ćete pisani odgovor.
Društvom od 29. ožujka 2018. g. upravlja mr.sc. Vlatka Lucijanić-Justić, privremena upraviteljica.
- Projekt će se realizirati kroz više ugovora. Što se tiče imovinsko-pravnih odnosa, najvećim dijelom su riješeni. Prve isplate dogodit će se upravo za zemljišta u privatnom vlasništvu.
Ante Renić (Pametno):
Kome i iz kojih potreba županija plaća fakultetsko obrazovanje, dodiplomski studij?
- Odobreno je zaduženje od 20 milijuna kuna u Županijske apoteke. Na gradilištu nema nikakve aktivnosti, pa me zanima dinamika radova.
Župan je obećao dati pisani odgovor, a radovi na apoteci nastavit će se ovoga proljeća.
Igor Skoko (Pametno):
Koncesija na uvali Bene je dodijeljena na prošloj sjednici, zanima me koliko je duga do sada uplaćeno.
Drugo pitanje je vezano uz pronalaženje mjesta u domu Zenta za Jakšu Fiamenga, mogu li Vam se javiti i drugi građani.
Stipe Čogelja odgovorio je na prvo pitanje.
- Upravo se jučer pristupilo potpisivanje ugovora u dodjeli Koncesije. Prije potpisivanja ugovora uplaćen je prvi anuitet od oko 100 tisuća kuna.
Župan se osvrnuo na zbrinjavanje Jakša Fiamenga.
- Neugodni mi je iti odgovarati na ovo pitanje. Jakša je našoj županiji i domovini toliko toga napravio. Reagirao sam ljudski, iz srca. Da, smješten je u Zentu sa svim dokumentima sa svojim plaćanjima. Jedino nije čekao postojeću listu čekanja, to je točno. Mislim da je Jakša Fiamengo to zaslužio nisam htio dopustiti blamažu kulturnih i znanstvenih djelatnika da jedan takav čovjek ostane nezbrinut.
Natalija Rajčić postavila je pitanje o čistoći kaštelanskih plaža te od odvodnji otpadnih voda na otocima.
Odgovorit će joj se pisanim putem.
Denis Bobeta pitao je što Županija planira napraviti po pitanju daljnjeg razminiranja površina u županiji. Također je pitao pojašnjenje podizanje kaznene prijave protiv ravnatelja Županijskog doma zdravlja.
Odgovorio je pročelnik Damir Gabrić.
- Županija ima 20 km2 minski sumnjivog područja. Lani smo proveli EU projekt gdje se razminirao preostali minski sumnjivom prostor. Više puta se pisalo za vojarnu Kukuzovac i tražili smo od HCR-a da se prostor ponovno pregleda. Prioriteti su nam naši biseri, planine Dinara i Kamešnica. Zadnji minski incident dogodio se 2005. godine. Inače, lani je prva godina kada se u cijeloj Hrvatskoj nije dogodio nijedan minski incident. Javljamo se na sve natječaja, dobili smo određene donacije raznih veleposlanstva, ali ovisimo o prioritetima RH.
Drago Petric, ravnatelj Županijskog doma zdravlja, kazao je da su trebale biti podignute kaznene prijave za onakvo "mahanje" vijećnika.
- Uvijek dolaze anonimne osobe, uvijek od istih osoba, na isti način. Po pitanju vanjskih revizija, ne radim to ja nego država šalje inspekciju. Nema godina da nam svako malo ne dolaze inspekcije. Imali ste izvještaj o poslovanja Doma zdravlja. došli smo na 30 milijuna kuna plusa, investiramo, to se do sada nije dogodilo.
Miro Bulj (MOST) postavio je pitanje oko poluotoka Osejava. U namjeri devastacije prirode sudjeluju mnogi, uključujući vrh države. Ovo područje treba zaštiti jer uoči turističke sezone. Ne smijemo dopustiti sada događanje naroda jer je 5 tisuća ljudi već potpisalo peticiju.
Lani se potpisao ugovor o navodnjavanju i zaštiti od poplava Sinjskog polja. U Hrvatskoj je poljoprivreda u rasulu i ne vidim tamo ništa od tih radova. Sinjsko polje nema navodnjavanje, što je sramotno pa pitam što se do sada poduzelo po pitanju navodnjavanja ovog polja.
Za Osejavu i inicijativu SOS odgovorio je župan Boban.
- Tamo prostorne planove rade lokalne zajednice, dakle grad Makarska. Udruga SOS je zatražila od ministarstva jer županija nema nadležnosti. Tamo su planirani projekti sportskih terena po prostornom planu gdje bi u Makarskoj napravila svojevrsna Antalija iz Turske da tamo dolaze klubovi na pripreme.
Drugo je pitanje odgovorio je dožupan Ante Šošić.
- Agroeknonska i predinvesticijka studija za navodnjavanje su izrađene. Hrvatske vode i
Županija su uložile 2,5 milijuna kuna + PDV. Projekt održivog sliva rijeke Cetine velik je projekt i od velikog značaja za cijelu Zagoru. Naručena je studija utjecaja za okoliš, a onda očekujemo financiranja od strane fondova EU i od strane državnog proračuna.
Josip Lešina postavio je pitanje vezano uz prometnu povezanost.
Klement Bašić postao je pitanje vezano uz Centre izvrsnosti.
Pročelnik Tomislav Đonlić odgovorio je da cilj doći do 1000 uključenih đaka. Što se tiče održivosti projekta županija cjelovito promišlja o ulaganju u nadarenu djecu i nove tehnologije.
Ante Baran pitao je kada će početi radovi na rekonstrukciji lokalne ceste prema Lećevici?
Odgovorio je Petar Škorić (ŽUC).
- Što se tiče izgradnje i rekonstrukcije ceste, radi se o 14 kilometara ceste. Do sada su ishođene 3 od 4 dozvole. Izgradnja uključuje vodu i struju za Centar, investicija je vrijedna 55 milijuna kuna. Većim dijelom se radi o rekonstrukciji postojećih prometnica, a 3 kilometra će se graditi nove. Tatražit ćemo prekategorizaciju na razinu državne ceste.
Sanja Viculin, pročelnica Upravnog odjela za financije iznijela je izvještaje o zaduživanjima, korištenju proračunske zalihe, danim jamstvima i izdacima po jamstvima, provedbi plana razvojnih programa i obrazloženje ostvarenje prihoda i primitka. I prihodovna i rashodovna strana povećani su za 6 posto u odnosu na 2016. godinu.
Cijeli godišnji izvještaj o izvršenju Proračuna SDŽ za 2017. godinu možete pogledati ovdje.
SDP neće podržati izvješće za 2017. s napomenom da je drugi dio godine pozitivniji nego u prvi.
Ante Renić (Pametno) je naglasio da poreznih prihoda ima preko 200 milijuna kuna. Na rashode na zaposlene troši se 660 milijuna kuna. 900 milijuna kuna izvlači se iz gospodarstva svake godine. Zadržava se isto stanje ili se zaposlenici nastavljaju gomilati. Gomilanjem administracija stvara se pritisak na gospodarstvo. Jedino se razvija turizam i to sam od sebe, na najgori mogući način. Nakon 20 godina imali bi rezultate da je mode valjan, ali vidimo da rezultata nema, odnosno loši su. Rebalansima se namješta stanje, županija može dalje samo cjelovitim rješenjima. Ne treba nam računovodstveni nego razvojni proračun. Uzmimo primjer tunela Kozjak, to su alati, a ne svrha sami sebi. Planovi moraju biti izrazito ambiciozni, a to je problem kod planiranja županijskih prostornih planova.
Kada je u pitanju tunel Kozjak, imat će vrhu samo ako iza sebe ima nešto čemu služi. Primjerice buduće tvrtke za reciklažu otpada. U Lećevici ćemo imati goleme količine otpada koje ćemo morati reciklirati.
Ivica Kusić (HDZ):
- Masa koja otpada na plaće nije ni blizu limitu od 20 posto. Realan broj po funcionalnoj klasifikaciji je 4 posto, a broj zaposlenih u samoj Županiji je u stvarnosti pao u odnosu na 2016. godinu. Većina se odnosi na proračunske korisnike. Prihodi su nam 6 posto veći uz 100-postotno izvršenje. Nije bilo novih zaduženja u SD županiji i mogu samo čestiti upravnom odjelu za financije na dobrom poslu.
Nevenka Bečić (HGS):
- Godišnji izvještaj o izvršenju proračuna županije izradilo je upravno tijelo, pročelnica nas je detaljno izvijestila o pojedinim stavkama. Postoje neznatne oscilacije između planiranih i realiziranih stavki proračuna. To znači da je izvršna vlast realno planirala proračun. 52,3 posto prihoda čine prihodi same županije, a ostalo vlastiti i namjenski prihodi proračunskih korisnika.
Do određen smanjenja prihoda došlo je zbog porezne reforme, izmijenjenih poreznih zakona. Treba jasno reći da ovaj izvještaj ukazuje prisutnost note socijalne osjetljivosti prema stanovništvu. Samo poticanje nabavke besplatnih udžbenika potekla je od samog župana. Itekako se vodilo računa o socijalnoj osjetljivosti. Dio stanovnika dobio je odštete za katastrofalne požare koji su se dogodili lani. Županija je zainteresirana stvarati uvjete za bolju poduzetnički klimu.
Izgradnje cesta, izgradnje i rekonstrukcije luke stvaraju uvjete za bolju poduzetničku klimu.
Replicirao je Miro Bulj.
- 2017. godine samo su prvašići imali udžbenike. Moj amandman o besplatnim udžbenicima nije prihvaćen. Jasna mi je intencija da Vaša obiteljska stranka podrži koalicijskog partnera. Odgovorila je Bečić: - Trebate priznati da je netko prije Vas pokrenuo tu inicijativu. Svi imamo pravo predlagati kada se donosi proračun, a svi kvalitetni prijedlozi bit će prihvaćeni.
Ante Pranić:
- Rashodi za plaće porasli su 18 milijuna kuna u godinu dana. Imamo drugi paradoks, da ljudi stalno iseljuju. Svi se procesi u javnoj upravi digitaliziraju pa bi se broj zaposlenih trebao smanjivati.
Svim su puna usta Zagore po pitanju projekata. U godišnjem izvještaju je vidljivo da Zagori nije zaboravila samo državna vlast nego i županijska, ulaganja su gotovo 10 posto manja na godišnjoj razini.
Vrgorac je krajnja južna točka ove županije u Zagori. Dom sam se jutros vozio razmišljao sam što su to kapitalna ulaganja kada svaki dan imamo iseljavanja kada se nova radna mjesta ne otvaraju. Plaćamo najveću cijenu vode, teško ćemo riješiti pitanje zbrinjavanje otpada. JLS bi se trebalo više financijski izdvajati i pomagati.
Replicirao je prvi Kusić:
- Broj zaposlenih u županiji je smanjen na godišnjoj razini. Ovo je manipuliranje brojkama. Radi se o ulaganjima u zdravstvo i školstvo, tu se povećava broj zaposlenih u tim sektorima, a broj zaposlenih u samoj županiji pada.
Zatim je replicirao Bulj:
- Znaju li ova gospoda što se uopće događa u Zagori. Zagora je 4 puta veća od Ličko senjske županije, da smo zaboravljeni od strane SDŽ, pokrenuli smo da se pokrene Savjet za Zagoru, ali nikakvih odgovora nema. Točno je, ako se ovako nastavi, neće imati tko čitati udžbenike u Dalmatinskoj zagori.
Pranić:
- Drugi put ću biti pametniji pa ću nekom kolegi iz HDZ-a dati amandman jer će tada možda biti prihvaćen. Nije mi problem podržati prijedlog proračuna župana ako ima određenih pomaka. Problem je da se prijedlozi lokalnih jedinica prihvaćaju samo kada je vlast paralelna s onom u županiji.
Uslijedila je točka
- Gradnja kod Mercator nije u nadležnosti ŽUC-a nego Hrvatskih cesta. Koliko sam upoznat, radi se na ubrzavanju prometu na tom području, 15. lipnja će se pauzirati s radovima.
Puno se postavlja pitanja zašto se toliko radova obavlja uoči turističke sezone. Postoje neka pravila struke. Iza zime kreće obnova kolničkih konstrukcija. Zagoru rješavamo u turističkoj sezoni, a obalu i otoke izvan nje.
Što se tiče pristupne ceste na Čiovu nakon izgradnje Čiovskog mosta. Odradili smo i čekamo ovjeru parcelacijskih elaborata. Ne možemo skratiti potrebno vrijeme pa nem je puno teže ishoditi dokumentaciju. Kod otkupa je to složenije i teže. Za cestu smo sve pripremili i čekamo tu ovjeri. S općinom Okrug smo dogovorili gradnju zaobilazne ceste da bi rasteretili čep. Stavljanjem u funkciju Čiovskom mosta potrebno će biti reorganizirati cestovnu strukturu cijelog Čiova. Ne smatram da će se na Čiovu išta bitno promijeniti u odnosu na dosadašnji promet nakon što se most pusti u promet.
Što se tiče ceste Seget - Trogir, imali smo problema s izvlaštenjima. Razriješilo se, dobili smo građevinsku dozvolu i rekonstrukcija kreće na jesen.
Komentirat ću i prozivku za nekandidiranje na sredstva EU fondova. 2016. prijavili smo 5 projekata, kao stara cesta Solin - Klis ili Omiš Kučiće. U tijeku je kandidiranje ceste Pučića - Povlja. U ovom vremenu ishodili smo sredstva za rekonstrukciju kritičnih točaka.
Što se tiče sudskih troškova. 500 tisuća kuna potrošili smo na sve sporove. Postotak sporova koje dobivamo je puno veći od onoga koje gubimo. 3 milijuna kuna dobili smo u sporu s Autoprijevozu Sinj.
Nije istina da smo u gubitku.
Dinamika izvođenja radova ovisi o vremenskim uvjetima, nekada uđete zbog toga u drugo proračunsko razdoblje. Ili obrnuto, neke stvari se mogu ubrzati. Krajem godine takvo stanje pokušavamo izbalansirati. Vezano uz primjedbe oko gužvi i radova, svjesni smo nervoze kod ljudi kada nema kvalitetnih objašnjenja zašto su negdje strojevi na terenu, a nema dovoljno radova. Ljude smo na nekim dionicama koje se rekonstruiraju počeli redovit obavještavati, primjerice na cesti od magistrale prema Žrnovnici.
Radovi se ne mogu odraditi bez prometnih gužvi i tu je potrebno razumijevanje ljudi.
Izvještaj je prihvaćen s 35 glasova za, 1 protiv i 4 suzdržana.
Uslijedila je rapsrava o godišnjem izvještaju o izvršenju financijskog plana Županijske uprave za ceste Split za 2017. kojega možete vidjeti ovdje.
Nakon održane rasprave vijećnicima se obratio ravnatelj ŽUC-a Petar Škorić:
- Gradnja kod Mercator nije u nadležnosti ŽUC-a nego Hrvatskih cesta. Koliko sam upoznat, radi se na ubrzavanju prometu na tom području, 15. lipnja će se pauzirati s radovima.
Puno se postavlja pitanja zašto se toliko radova obavlja uoči turističke sezone. Postoje neka pravila struke. Iza zime kreće obnova kolničkih konstrukcija. Zagoru rješavamo u turističkoj sezoni, a obalu i otoke izvan nje.
Što se tiče pristupne ceste na Čiovu nakon izgradnje Čiovskog mosta. Odradili smo i čekamo ovjeru parcelacijskih elaborata. Ne možemo skratiti potrebno vrijeme pa nem je puno teže ishoditi dokumentaciju. Kod otkupa je to složenije i teže. Za cestu smo sve pripremili i čekamo tu ovjeri. S općinom Okrug smo dogovorili gradnju zaobilazne ceste da bi rasteretili čep. Stavljanjem u funkciju Čiovskom mosta potrebno će biti reorganizirati cestovnu strukturu cijelog Čiova. Ne smatram da će se na Čiovu išta bitno promijeniti u odnosu na dosadašnji promet nakon što se most pusti u promet.
Što se tiče ceste Seget - Trogir, imali smo problema s izvlaštenjima. Razriješilo se, dobili smo građevinsku dozvolu i rekonstrukcija kreće na jesen.
Komentirat ću i prozivku za nekandidiranje na sredstva EU fondova. 2016. prijavili smo 5 projekata, kao stara cesta Solin - Klis ili Omiš Kučiće. U tijeku je kandidiranje ceste Pučića - Povlja. U ovom vremenu ishodili smo sredstva za rekonstrukciju kritičnih točaka.
Što se tiče sudskih troškova. 500 tisuća kuna potrošili smo na sve sporove. Postotak sporova koje dobivamo je puno veći od onoga koje gubimo. 3 milijuna kuna dobili smo u sporu s Autoprijevozu Sinj.
Nije istina da smo u gubitku.
Dinamika izvođenja radova ovisi o vremenskim uvjetima, nekada uđete zbog toga u drugo proračunsko razdoblje. Ili obrnuto, neke stvari se mogu ubrzati. Krajem godine takvo stanje pokušavamo izbalansirati. Vezano uz primjedbe oko gužvi i radova, svjesni smo nervoze kod ljudi kada nema kvalitetnih objašnjenja zašto su negdje strojevi na terenu, a nema dovoljno radova. Ljude smo na nekim dionicama koje se rekonstruiraju počeli redovit obavještavati, primjerice na cesti od magistrale prema Žrnovnici.
Radovi se ne mogu odraditi bez prometnih gužvi i tu je potrebno razumijevanje ljudi.
Izvještaj je prihvaćen s 35 glasova za, 1 protiv i 4 suzdržana.
Osma točka dnevnog reda bila je izvješće Javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode na području SDŽ More i krš.
Uvodni govor napravio je ravnatelj Ivan Gabelica.
Lucija Puljak je rekla da joj je bitno sve što se zanima u zaštićenim dijelovima prirode u županiji.
- Izvješće je napravljeno na neuobičajen način. Mojim kolegama ovaj izvještaj je nerazumljiv jer je teško iščitati koji su rezultati njihove aktivnosti. Ovim ne želim reći da djelatnici JU nisu obavili svoj posao, ali zanimalo bi me, ako se govori o rezultatima upravljanjima zaštićenim dijelovima prirode, u kakvom je stanju ta priroda i kako se gospodari najvrjednijim resursima županije.
U ovom izvještaju ne znamo kakvo je stanje ni kakvo je u odnosi na ono što je jučer bilo. Što je ugroženo, zašto i koliko. Svi smo tu, dragovoljci, zaljubljenici, da skočimo i damo ruku.
Vidjeli smo da nedavno da su šume na Vidovoj gori u jako loše stanju, zanima me, primjerice, što se na tom području događa. Više od polovice ploče poučnih staza na Vidovoj gori je srušena. Neodrživo je i nepodnošljivo takvo stanje.
U izvješću se ne spominju izvori pitke vode i lokve koji su napojili kroz povijest sva živa bića na Braču. Mi smo dobili pitku vodu, ali i svi ostali moraju imati pitku vodu. Koliko ponašanje koncesionira srozava ili povećava vrijednost područja u kojega su došli. Vidovu goru danas posjećuje više turista nego priobalje. Videći tu Vidovu goru u takvom stanju zamišljam što to govori o nama, a ja se s takvim stanjem ne želim pomiriti.
Miro Bulj upitao se zašto se ne govori o flori i fauni nego o koncesijama oko Cetine.
- Ovo bih prije nazvao Ustanovom za uništavanje mora i krša. Ako išta imamo u županiji to je priroda. Čuo sam da se 200 vjetroparkova priprema na Dinari i Kamešnici. Činjenica je da imamo bogatstvo - prirodu. Okoliš ova JU ne štiti, a to se vidi na primjeru poluotoka Osejava. Županija je mogla to napraviti.
Dok se ne naprave elaborati izgorjet će Biševo, otoci, obala, Zagora. Povišenje temperatura pogoduje povećanom broju požara. Kada plane nema nam spasa, nemamo protupožarnih puteva. Pa mi ne držimo do Marjana. Kao država nemamo hrabrosti proglasiti gospodarski pojas. Postoje brojni problemi s koncesijama.
Mate Rebić (MOST):
- Broj posjetitelj na Modrom i Crvenom jezeru po izvještaju iznosi oko 60 tisuća. S obzirom na ulaznicu od 20 kuna, znači da se zaradi 1.200.00 kuna, a grad Imotski nema evidentirano prodaju ulaznica. Pozivam sve da se vidi gdje taj broj ulaznica neevidentiran.
Molim vas da kao ravnatelj institucije reagirate, a ja vas uvjeravam da će osobno reagirati. Grad Imotski je sada ukinuo naplaćivanje ulaznica jer je izabrao koncesionara na ulazni prostor parka. Zanima me je li to usklađeno sa samom JU. Na koji način županija misli zaštiti Modro jezero ako se odustane od naplate ulaznice. Hoće li se tada zaštita raditi iz prihoda Županije ili drugačije. Želim da istražite gdje je taj novac završio.
Ivan Krželj (MOST) osvrnuo se na dio izvješća koji se odnosi na ostvarena koncesijska odobrenja za vršenje usluga kanjoninga.
- Naime visina koncesijskog odobrenja iznosi 5000,00 kn po koncesiji, bez obzira da li koncesionar kroz kanjon provede 3000 ljudi ili 500. Smatram da bi pravedniji nacin bio naplata na nacin prodaje karata na ulazu. S tim da vrsiti uslugu kanjoniga moraju obavljati ovlasteni koncesionari koji zadovoljavaju uvjete propisane zakonom.
Što se tiče protoka vode u kanjonu rijeke Cetine na prediu od brane HE Kraljevac do HE Kraljevac, na čijem se području nalazi najatraktivniji dio rijeke Cetine, a to su vodopadi Velike i Male Gubavice, gdje ne protječe niti 2 kubika vode u sekundi. Znamo da je biološki minimum je 8 kubika.
Odgovorio je Ivan Gabelica:
JU može uprihoditi više sredstava kroz prodaju karata nego kao sada po jedinstvenoj cijeni za kanjoning. Općina Zadvarje do sada nije imala partnerski odnos s JU.
Što se tiče rezultata JU, oni su vidljivi u tablici 4.1. Radimo monitoring raznih područja iz godine u godinu.
Što s tiče imotskih jezera, ova JU je investirala 3 i pol milijuna kuna. Sada ćemo asfaltirati parking uz Crveno jezero. Grad naplaćuje karte samo na Modrom jezeru jer se nisu uspjeli dogovoriti za Crveno.
Napravit će se 7 izlaza na kanjon ceste, tek tada će se moći to naplaćivati, neka slobodno to radi Grad Omiš.
Izvor Cetine nije u našoj nego Šibenskoj županiji.
Radimo na tome da masiv Dinare proglasimo zaštićenim područjem, kao i kanjon Cetine. Nadao sam se da će to ići brže na državnoj razini, ali nažalost to nije bio slučaj.
Izvješće je prihvaćeno s 22 glasa za, 15 protiv i 0 suzdržanih.
Deveta točka dnevnog reda bila je Izvješće o broju izdanih koncesija prikupljenim sredstvima te načinu trošenja sredstava za upravljanje pomorskim dobro (opširnije).
Izvješće je ukratko opisao pročelnik Stipe Čogelja.
- S obzirom koliko je naša obala duga, mislim da je koncesija u SDŽ malo, imamo ih 130 i mislim da se mogu puno veća sredstva uprihoditi i da možemo korisnije upravljati pomorskim dobrom. Izvješće je ovo koje župan podnosi Ministarstvu, ukupni prihodi 26,6 milijuna kuna, to je više nego ranije i to se dobro odrazilo na ulaganja jer su sredstva na pomorskom dobru namjenska. Sva sredstva koja su uprihođena u pomorsko dobro su planirana i odnose se na loklalne samouprave. Mnogi su nas molili da im prolongiramo rok za dostavu izvješća.
Prije dvije godine smo počeli s intenzivnijim nadzorom koncesija na pomorskom dobru. Mislim da su više uprihođena sredstva, prije dvije godine rađen nadzor i predložili smo da koncesije prestanu s trajanjem jer nema nade da će se popraviti i ukloniti nelegalne situacije. Prošle je godine usvojen Pravilnik upravljanja pomorskom dobrom, uložili smo velike napore kako bi ujednačili sustav.
Pokrenuti postupci prisline naplate SDŽ nema aktivni ugovor za Bene, a oni za koje su pokrenuti postupci prisline naplate su pokriveni na području.
Miro Bulj: - 26 milijuna kuna je možda stoti dio onoga što se moglo uprihoditi od koncesija. Zašto ste se sjetili samo koncesije u Trogiru, gdje su drugi? Cijela priča oko koncesija bi bilo realno uprihoditi 2 milijarde, a vi govorite o 20 milijuna kuna. Jel' se vi nekome rugate? Smiješno je raspvljati o 20 milijuna kuna od koncesija, a vi se hvalite da imamo više površine nego Italija. Od SDŽ ste napravili SD koncesiju.
Ante Renić: - Izvješće je definitvo pomak, vidi se trud, ali ima manjkavosti. Navodi se da je provoden nadzor u 21 slučaju i da su u 20 slučajeva utvrđene nepravilnosti, ali se ne navodi što je po tom pitanju nepravilo. Nema riječi o poništenju odluke na koncesiji na Zlatnom ratu ni problemima i usklađivanjima s koncesijom na Benama. Vaša maipulacija je 26 milijuna kuna jer to uključuje pomoći, višak iz prošlog razdoblja, prihod je dakle 11 milijuna kuna, a na njih vučemo dugovanja od 10 milijuna kuna.
Ante Sanader: - Mislim da smo napravili dobru stvar, ali očito je da kod nas još uvijek vlada komunistički mentalitet u kojem se na poduzetnike gleda kao na lopove, kao na zlo, a rekao bih da su ono što su bili branitelji u Domovinskom ratu poduzetnici danas, treba ih potaknuti da ulažu i da naše resurse stavljaju u funkciju, to je rješenje da nam dica ne odlaze vani.
Sandra Mitrović Nikšić je pitala je dokle se došlo sa sedmim člano povjerentva za koncesije.
Matko Kuzmanić: - Nakon što više ne postoji društvena imovina koja se može nacionalizirati, doveli su nas do toga da je upravljanje pomorskim dobrom naš resurs. Poduzetnici su heroji jer uz biorokraciju i korupciju usuditi se postati poduzetnik je suludo. Trebamo pohvaliti Čogelju, ovo je definitivno korak naprijed.
Na raspravu se osvrnuo pročelnik Čogelja:
- U prošlosti nisu napravljeni značajniji koraci da bi se uveo red na pomorskom dobru. Sami nadzor i inspekcijski nadzori su utvrdili kome će se oduzeti koncesijama. Slažem se da bi bilo najbolje ubacitiu u petu brzinu, ali nama nije prvenstveni cilj oduzimanje koncesije, uveli smo ugovornu kaznu koja će nam omogućiti efikasni nadzor i kažnjavanje blažih prekršaja. S jedinicama lokalne samouprave nastojimo utanačiti i uvesti red u prostorne planove. Čekamo izmjene zakona o pomorskom dobru. Županija je prijavljivala neke koncesionare ako smo imali saznanja da se nešto događala mimo nadzora i tu su izlazile inspekcije. 29 prijava imamo o devastaciji na pomorskom dobru. Nemamo informaciju što je poduzeto iako smo im dva puta poslali požurnicu. Naš cilj je održivo upravljanje pomorskim dobrom i mislijm da će učinci izmjena i dopuna biti vidljivi u 2018.
Izvješće je prihvaćeno većinom glasova.